Paginacija

Aklimatizacija biljaka sorte Babić (Vitis vinifera L.) razmnoženih u kulturi tkiva in vitro
Aklimatizacija biljaka sorte Babić (Vitis vinifera L.) razmnoženih u kulturi tkiva in vitro
Antonija Car
Babić je jedna od autohtonih dalmatinskih sorti, a nalazi se na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze. Najviše vinograda ove sorte nalazi se u vinogradarskoj podregiji Sjeverna Dalmacija. Tijekom postupka utvrđivanja zdravstvenog stanja hrvatskih autohtonih sorti, kod sorte Babić nije pronađen niti jedan trs koji nije zaražen gospodarski značajnim virusima. To nameće potrebu za ozdravljivanjem i stvaranjem zdravog biljnog materijala. Materijal Babića je ozdravljen...
Akrilamid u žitaricama i proizvodima koji se dobivaju od žitarica
Akrilamid u žitaricama i proizvodima koji se dobivaju od žitarica
Tihana Šolaja
Akrilamid je potencijalni kancerogen i neurotoksin. Nastaje Maillardovom reakcijom pri povišenim temperaturama i uvjetima niske vlažnosti (prženje i pečenje hrane). Cilj rada je da se pregledom dostupne znanstvene i stručne literature utvrde prekursori akrilamida, uvjeti koji izazivaju povećanje tih prekursora, količina akrilamida u najzastupljenijim namirnicama i rješenja kako smanjiti nastanak akrilamida u proizvodima. Upotreba asparaginaze za smanjenje količine akrilamida...
Aktivnost i interakcija europskog muflona (Ovis musimon) i jelena axisa (Axis axis) na otoku Rabu
Aktivnost i interakcija europskog muflona (Ovis musimon) i jelena axisa (Axis axis) na otoku Rabu
Karlo Pandurić
Praćenje populacije divljih životinja koje nastanjuju i često su rasprostranjene diljem šumskih staništa, teško je i/ili vrlo skupo. Utvrđivanje brojnog stanja životinja presudno je za izradu učinkovitih lovno-gospodarskih osnova, njihovog očuvanja i stabilne populacije svake vrste divljači. S ciljem da se utvrdi brojno stanje dviju glavnih vrsta na otoku Rabu u državnom otvorenom lovištu VII/6 ''Kalifront'' dizajnirana je studija koja je provedena u trajanju od 12 mjeseci,...
Akumulacija žive u samoniklim jestivim gljivama na području Istarske i Primorsko-goranske županije
Akumulacija žive u samoniklim jestivim gljivama na području Istarske i Primorsko-goranske županije
Luka Rakić
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi koncentracije žive u 10 samoniklih vrsta jestivih gljiva i tlu na kojem rastu i prikladnost analiziranih vrsta gljiva kao bioindikatora onečišćenja okoliša. U istraživanju je analizirano pet saprofitskih vrsta (Agaricus campestris (L) Fries, Armilariella mellea (Vahl. ex Fr.) Karst., Clitocybe inversa (Scop. ex Fr.) Pat., Clitocybe nebularis Batsch. ex Fr., Macrolepiota procera (Scop. ex Fr.) Sing.,) i pet ektomikoriznih vrsta (Lactarius...
Akutni i rezidualni učinak prirodnih insekticida  i akaricida na grabežljivu grinju Neoseiulus cucumeris (Oudemans, 1930)
Akutni i rezidualni učinak prirodnih insekticida i akaricida na grabežljivu grinju Neoseiulus cucumeris (Oudemans, 1930)
Virna Gres
Grabežljiva grinja Neoseiulus cucumeris (Oudemans, 1930) iz porodice Phytoseiide smatra se jednim od najznačajnijih prirodnih neprijatelja za suzbijanje štetnika u zaštićenim prostorima. Njena učinkovitost je dovoljna za održavanje štetnika ispod kritičnog broja, ali ne i za potpuno suzbijanje, zbog čega je potrebno dodatno tretiranje insekticidima. Prirodne insekticide i akaricide te naturalite ubrajamo u skupinu sigurnih sredstava za zaštitu, no i njihovo korištenje u...
Akutno i rezidualno djelovanje botaničkih insekticida i naturalita na zlatooku Chrysoperla carnea (Stephens, 1836)
Akutno i rezidualno djelovanje botaničkih insekticida i naturalita na zlatooku Chrysoperla carnea (Stephens, 1836)
Doria Kelemen
Zlatooka Chrysoperla carnea smatra se jednom od važnijih predatorskih vrsta za biološko suzbijanje štetnih kukaca, kako na otvorenom, tako i u zaštićenim prostorima. Za dobivanje boljih rezultata često se upotreba prirodnih neprijatelja kombinira s prirodnim insekticidima (botanički insekticidi) i derivatima nekih organizama (naturaliti). Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi akutno i rezidualno djelovanje botaničkih insekticida i naturalita na zlatooku C. carnea....
Akutno i rezidualno djelovanje ekološki prihvatljivih insekticida na stjenice roda Orius
Akutno i rezidualno djelovanje ekološki prihvatljivih insekticida na stjenice roda Orius
Iva Ciprijanović
Stjenice roda Orius se već dugi niz godina koriste u biološkoj zaštiti u zaštićenim prostorima, a posljednjih nekoliko desetljeća upotreba im se značajno povećala. Hrane se raznim vrstama plijena među kojima su štetne grinje, resičari i lisne uši. Jedna od poznatijih vrsta ovoga roda je vrsta Orius laevigatus (Fieber) koja je prirodni neprijatelj grinja, resičara, lisnih uši, štitastih moljaca i gusjenica nekih vrsta sovica. Koristi se u biološkoj zaštiti od štetnika....
Alelopatija u ekološkom uzgoju povrća
Alelopatija u ekološkom uzgoju povrća
Tatjana Vukomanović
U alelopatske odnose uključeni su svi dijelovi biljke i u ovom radu su objašnjeni načini na koje se alelokemikalije stvaraju u biljnom organizmu te kako se ispuštaju u okoliš. Osim međusobnog odnosa s drugim biljkama, važni su i odnosi s mikroorganizmima u tlu, a obrađeni su zajedno s ekološkim faktorima čijem utjecaju su alelopatski odnosi također podložni (tlo, oborine, temperatura, osvjetljenje). Uz to su navedene podjele alelokemikalija i alelopatije, ovisno o načinu...
Alelopatski učinak pokrovnih biljaka na klijanje sjemena kukuruza
Alelopatski učinak pokrovnih biljaka na klijanje sjemena kukuruza
Dora Bašljan
Istraživanje je provedeno kako bi se utvrdio alelopatski učinak vodenih ekstrakata pokrovnih biljaka na klijavost sjemena kukuruza. Vodeni ekstrakti smjese suhe stabljike, listova i mladica pokrovnih biljaka Camelina sativa (L.) Cranz., Fagopyrum esculentum Moench., Guizotia abyssinica Cass., Raphanus raphanistrum Metzg., Sinapis arvensis L. u koncentracijama 5, 10, 25, 50, 75, 100% istraživani su u laboratorijskim uvjetima u petrijevim zdjelicama. Utvrđen je alelopatski utjecaj...
Alelopatsko djelovanje pokrovnih biljaka na klijanje soje
Alelopatsko djelovanje pokrovnih biljaka na klijanje soje
Petra Sisan
Cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi alelopatsko djelovanje pokrovnih biljaka na klijavost sjemena soje. Istraživanje je provedeno u laboratorijskim uvjetima, a istraživano je alelopatsko djelovanje vodenih ekstrakata smjese suhe stabljike, listova i mladica pokrovnih biljaka lanolika [Camelina sativa (L.) Cranz.], heljde (Fagopryrum esculentum Moench.), munga (Guizotia abyssinica Cass.), divlje rotkve (Raphanus raphanistrum Metzg.) i poljske gorušice (Sinapsis arvensis L.) u...
Alergogene vrste drveća i grmlja na području parka Bundek u Zagrebu
Alergogene vrste drveća i grmlja na području parka Bundek u Zagrebu
Ivana Mataušić
Urbane zelene površine poput parkova i park-šuma od vitalne su važnosti za kvalitetu života gradske populacije, no ujedno su i glavni izvor alergogenog peluda. Cilj ovoga rada bio je utvrditi zastupljenost alergogenih drvenastih vrsta na području parka Bundek u Zagrebu te ih analizirati s obzirom na alergogeni potencijal. Na području parka ustanovljena je 71 vrsta drveća, od kojih je 41% bilo umjereno alergogeno, a 29% visoko alergogeno. Visoko alergogene vrste drveća obuhvaćale su...

Paginacija