Paginacija

Akumulacija kadmija i olova u samoniklim jestivim gljivama na području Zrinske gore
Akumulacija kadmija i olova u samoniklim jestivim gljivama na području Zrinske gore
Petra Benković
Onečišćenje okoliša predstavlja jedan od najvažnijih problema današnjice. Polazeći od navedene problematike, ovim radom provedeno je istraživanje koncentracija kadmija i olova u šest samoniklih vrsta jestivih gljiva od čega tri saprotrofne vrste: Armilariella mellea (Vahl. ex Fr.) Karst., Clitocybe inversa (Scop. ex Fr.) Pat. i Macrolepiota procera (Scop. ex Fr.) Sing.,) te tri simbiotske vrste: Lactarius deterrimus Groger, Boletus edulis Bull. ex Fries i Tricholoma portentosum...
Akumulacija žive u samoniklim jestivim gljivama na području Istarske i Primorsko-goranske županije
Akumulacija žive u samoniklim jestivim gljivama na području Istarske i Primorsko-goranske županije
Luka Rakić
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi koncentracije žive u 10 samoniklih vrsta jestivih gljiva i tlu na kojem rastu i prikladnost analiziranih vrsta gljiva kao bioindikatora onečišćenja okoliša. U istraživanju je analizirano pet saprofitskih vrsta (Agaricus campestris (L) Fries, Armilariella mellea (Vahl. ex Fr.) Karst., Clitocybe inversa (Scop. ex Fr.) Pat., Clitocybe nebularis Batsch. ex Fr., Macrolepiota procera (Scop. ex Fr.) Sing.,) i pet ektomikoriznih vrsta (Lactarius...
Akutni i rezidualni učinak prirodnih insekticida  i akaricida na grabežljivu grinju Neoseiulus cucumeris (Oudemans, 1930)
Akutni i rezidualni učinak prirodnih insekticida i akaricida na grabežljivu grinju Neoseiulus cucumeris (Oudemans, 1930)
Virna Gres
Grabežljiva grinja Neoseiulus cucumeris (Oudemans, 1930) iz porodice Phytoseiide smatra se jednim od najznačajnijih prirodnih neprijatelja za suzbijanje štetnika u zaštićenim prostorima. Njena učinkovitost je dovoljna za održavanje štetnika ispod kritičnog broja, ali ne i za potpuno suzbijanje, zbog čega je potrebno dodatno tretiranje insekticidima. Prirodne insekticide i akaricide te naturalite ubrajamo u skupinu sigurnih sredstava za zaštitu, no i njihovo korištenje u...
Akutno i rezidualno djelovanje botaničkih insekticida i naturalita na zlatooku Chrysoperla carnea (Stephens, 1836)
Akutno i rezidualno djelovanje botaničkih insekticida i naturalita na zlatooku Chrysoperla carnea (Stephens, 1836)
Doria Kelemen
Zlatooka Chrysoperla carnea smatra se jednom od važnijih predatorskih vrsta za biološko suzbijanje štetnih kukaca, kako na otvorenom, tako i u zaštićenim prostorima. Za dobivanje boljih rezultata često se upotreba prirodnih neprijatelja kombinira s prirodnim insekticidima (botanički insekticidi) i derivatima nekih organizama (naturaliti). Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi akutno i rezidualno djelovanje botaničkih insekticida i naturalita na zlatooku C. carnea....
Akutno i rezidualno djelovanje ekološki prihvatljivih insekticida na stjenice roda Orius
Akutno i rezidualno djelovanje ekološki prihvatljivih insekticida na stjenice roda Orius
Iva Ciprijanović
Stjenice roda Orius se već dugi niz godina koriste u biološkoj zaštiti u zaštićenim prostorima, a posljednjih nekoliko desetljeća upotreba im se značajno povećala. Hrane se raznim vrstama plijena među kojima su štetne grinje, resičari i lisne uši. Jedna od poznatijih vrsta ovoga roda je vrsta Orius laevigatus (Fieber) koja je prirodni neprijatelj grinja, resičara, lisnih uši, štitastih moljaca i gusjenica nekih vrsta sovica. Koristi se u biološkoj zaštiti od štetnika....
Alelopatija u ekološkom uzgoju povrća
Alelopatija u ekološkom uzgoju povrća
Tatjana Vukomanović
U alelopatske odnose uključeni su svi dijelovi biljke i u ovom radu su objašnjeni načini na koje se alelokemikalije stvaraju u biljnom organizmu te kako se ispuštaju u okoliš. Osim međusobnog odnosa s drugim biljkama, važni su i odnosi s mikroorganizmima u tlu, a obrađeni su zajedno s ekološkim faktorima čijem utjecaju su alelopatski odnosi također podložni (tlo, oborine, temperatura, osvjetljenje). Uz to su navedene podjele alelokemikalija i alelopatije, ovisno o načinu...
Alelopatski učinak pokrovnih biljaka na klijanje sjemena kukuruza
Alelopatski učinak pokrovnih biljaka na klijanje sjemena kukuruza
Dora Bašljan
Istraživanje je provedeno kako bi se utvrdio alelopatski učinak vodenih ekstrakata pokrovnih biljaka na klijavost sjemena kukuruza. Vodeni ekstrakti smjese suhe stabljike, listova i mladica pokrovnih biljaka Camelina sativa (L.) Cranz., Fagopyrum esculentum Moench., Guizotia abyssinica Cass., Raphanus raphanistrum Metzg., Sinapis arvensis L. u koncentracijama 5, 10, 25, 50, 75, 100% istraživani su u laboratorijskim uvjetima u petrijevim zdjelicama. Utvrđen je alelopatski utjecaj...
Alelopatsko djelovanje pokrovnih biljaka na klijanje soje
Alelopatsko djelovanje pokrovnih biljaka na klijanje soje
Petra Sisan
Cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi alelopatsko djelovanje pokrovnih biljaka na klijavost sjemena soje. Istraživanje je provedeno u laboratorijskim uvjetima, a istraživano je alelopatsko djelovanje vodenih ekstrakata smjese suhe stabljike, listova i mladica pokrovnih biljaka lanolika [Camelina sativa (L.) Cranz.], heljde (Fagopryrum esculentum Moench.), munga (Guizotia abyssinica Cass.), divlje rotkve (Raphanus raphanistrum Metzg.) i poljske gorušice (Sinapsis arvensis L.) u...
Alergene i otrovne biljne vrste u dječjim vrtićima u zagrebačkoj četvrti Gornja Dubrava
Alergene i otrovne biljne vrste u dječjim vrtićima u zagrebačkoj četvrti Gornja Dubrava
Karlo Krnjaić
Dječji vrtići su mjesta gdje djeca od najranije dobi provode puno vremena, što u unutrašnjem, a što u vanjskom prostoru. Iz tog razloga, potrebno obratiti posebnu pozornost pri planiranju i oblikovanju vanjskog prostora kako bi djeca u svakom trenutku bila sigurna. Cilj ovog rada bio je inventarizirati sve biljne vrste u sklopu dječjih vrtića na području gradske četvrti Gornja Dubrava te utvrditi zastupljenost otrovnih i alergenih biljnih vrsta. Istraživanje je provedeno od...
Alergogene vrste drveća i grmlja na području parka Bundek u Zagrebu
Alergogene vrste drveća i grmlja na području parka Bundek u Zagrebu
Ivana Mataušić
Urbane zelene površine poput parkova i park-šuma od vitalne su važnosti za kvalitetu života gradske populacije, no ujedno su i glavni izvor alergogenog peluda. Cilj ovoga rada bio je utvrditi zastupljenost alergogenih drvenastih vrsta na području parka Bundek u Zagrebu te ih analizirati s obzirom na alergogeni potencijal. Na području parka ustanovljena je 71 vrsta drveća, od kojih je 41% bilo umjereno alergogeno, a 29% visoko alergogeno. Visoko alergogene vrste drveća obuhvaćale su...
Alergogene vrste drveća i grmlja uz domove za starije osobe na području
 grada Zagreba
Alergogene vrste drveća i grmlja uz domove za starije osobe na području grada Zagreba
Fran Jurković
U ovome radu istražena je zastupljenost alergogenih drvenastih vrsta na zelenim površinama uz domove za starije osobe na području grada Zagreba. Uz analizirane domove utvrđeno je ukupno 89 vrsta drveća i 65 vrsta grmova iz 32 porodice. Najbrojnije vrste drveća bile su Betula pendula, Pinus nigra i Acer platanoides, dok su od grmova najzastupljenije vrste bile Lonicera pileata, Forsythia suspensa i Prunus laurocerasus. Među drvećem je 49% vrsta bilo visoko ili izrazito...
Alohtone riblje vrste Parka prirode Kopački rit
Alohtone riblje vrste Parka prirode Kopački rit
Mihaela Dundović
Ovaj rad pod nazivom “Alohtone riblje vrste parka prirode Kopački rit“ opisuje i analizira stanje alohtonih ribljih vrsta u Parku prirode Kopački rit, te stupanj invazivnosti pojedinih ribljih vrsta u istoimenom Parku. Podaci koji su obrađeni u ovom radu prikupljeni su tijekom 2008., 2014., i 2017. godine nakon više kratkih obilazaka terena, prikupljanja uzoraka ihtiofaune te obrade istih na terenu i laboratoriju Zavoda za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo Poljoprivrednog fakulteta u...

Paginacija