Pages

Aromatski profil i gospodarska svojstva klonskih kandidata sorte vinove loze "Žlahtina"
Aromatski profil i gospodarska svojstva klonskih kandidata sorte vinove loze "Žlahtina"
Mislav Domić
‘Žlahtina’ je najvažnija autohtona sorta vinove loze na području Primorsko-goranske županije, a posebno na otoku Krku. Klonskom selekcijom ove sorte, koja je započela 2005. godine, izdvojeni su klonski kandidati kod kojih su uočene i potvrđene pozitivne promjene osnovnih gospodarski važnih svojstava (prinos, sadržaj šećera i kiselina u moštu i sl.). Tijekom klonske selekcije nastoji se utvrditi da li se klonski kandidati međusobno razlikuju i u slučaju sadržaja aromatskih...
Autohtone sorte vinove loze na području Istre - nekada i danas
Autohtone sorte vinove loze na području Istre - nekada i danas
Fumica Orbanić
Vinogradarstvo u Istri ima dugu tradiciju te puno povijesnih podataka potvrđuje važnost vinove loze u prošlim vremenima. Nekada je vodeća sorta u proizvodnji bila Teran, a danas je Malvazija istarska, one su autohtone istarske sorte i imaju veliku važnost jer istarski vinogradari i vinari na njima baziraju proizvodnju. Od bijelih sorata bitno je spomenuti i Muškat momjanski, kojega se posljednjih godina na području Istre sve više sadi. Još se nekoliko sorata smatra autohtonima ali...
Biljna raznolikost predvrtova Kriške ulice u Zagrebu
Biljna raznolikost predvrtova Kriške ulice u Zagrebu
Ivana Simić
Zelenilo u gradovima ima veliku važnost za biološku raznolikost, a odabir biljnih vrsta i njihovo održavanje u kućnim vrtovima usklađeno je s klimom i reljefom određenog područja te s potrebama, vremenom i financijskim mogućnostima vlasnika vrtova. Premda uređenje predvrtova znatno utječe na sliku grada, ne postoje nikakvi propisi kojima bi se konkretno odredio njihov izgled. Krišku ulicu na Volovčici, dijelu gradske četvrti Pešćenica-Žitnjak, obilježavaju stare radničke...
Biljna raznolikost predvrtova Petrove ulice u Zagrebu
Biljna raznolikost predvrtova Petrove ulice u Zagrebu
Mirna Mrkša
Petrova ulica vodi od centra grada prema istoku, a obilježavaju ju stare kuće s predvrtovima koje sve više zamjenjuju nove stambene zgrade. Zelenilo u gradovima ima veliku važnost za biološku raznolikost, a odabir biljnih vrsta i njihovo održavanje usklađeno je s klimom i reljefom određenog područja; te s potrebama, vremenom i financijskim mogućnostima vlasnika vrtova. Premda se uređenjem predvrtova znatno utječe na sliku grada, ne postoje nikakvi propisi kojima bi se odredio...
Biljne svojte tradicijskog vrta u naselju Ivanci kod Ogulina
Biljne svojte tradicijskog vrta u naselju Ivanci kod Ogulina
Marija Boban
Tradicijski seoski vrt razvijao se usporedno s društvenim razvitkom, a kao i ruralna arhitektura, odražava sve prirodno-geografske i kulturno-povijesne značajke nekog kraja, te najnovije promjene koje su se dogodile u ruralnom prostoru. Selo Ivanci nalazi se u blizini Ogulina, uz Šmitovo jezero uz koje se vežu lokalne priče i legende. Ogulin je turistički predstavljen kao zavičaj bajki, regija pogodna za razvoj ruralnog turizma. Pogodno je za razvoj seoskog turizma uz uvjet obnove...
Bioaktivne komponente ploda pasje ruže (Rosa canina L.)
Bioaktivne komponente ploda pasje ruže (Rosa canina L.)
Lucija Stanić
Pasja ruža je jedna od najraširenijih samoniklih vrsta roda Rosa u Republici Hrvatskoj. Njena bogata nutritivna, prehrambena i ljekovita vrijednost te relativna lakoća uzgoja čine ju biljnom vrstom velikog potencijala za uzgoj u Hrvatskoj. Glavni cilj ovog diplomskog rada bio je utvrditi razlike u kemijskom sastavu i sadržaju bioaktivnih komponenata između plodova samoniklih genotipova pasje ruže, plodova uzgojenih na konvencionalni te ekološki način. U svrhu utvrđivanja...
Bioaktivni spojevi samoniklog medvjeđeg luka (Allium ursinum L.)
Bioaktivni spojevi samoniklog medvjeđeg luka (Allium ursinum L.)
Marija Peša
Medvjeđi luk je samonikla biljka iz porodice sunovratki (Amaryllidaceae). U Hrvatskoj ova biljka raste u kontinentalnom i gorskom području, dok je na krajnjem jugu nema. Svi njeni dijelovi su jestivi, no najčešće se konzumiraju lukovice i listovi. Budući da nije zakonom zaštićena, lako je dostupna za konzumaciju i berbu. Osim što se koristi u kulinarstvu, ova biljka ima i mnogo ljekovitih svojstava. Cilj ovog diplomskog rada bio je istražiti razlike u sadržaju bioaktivnih...
Bioaktivni spojevi u ekstraktima cvijeta kamilice (Matricaria chamomilla L.)
Bioaktivni spojevi u ekstraktima cvijeta kamilice (Matricaria chamomilla L.)
Maja Pleša
Kamilica (Matricaria chamomilla L.) je poznata ljekovita, jednogodišnja biljka iz porodice Asteraceae koja se često naziva „zvijezda među ljekovitim vrstama“. Eterično ulje prisutno u cvatu sadrži azulen i koristi se u parfumeriji te farmaceutskoj industriji. Suhi cvat kamilice u velikoj je potražnji za upotrebu u biljnim čajevima. Kamilica sadrži veliku skupinu terapijski zanimljivih i biološki aktivnih spojeva od seskviterpena, flavonoida, kumarina do vitamina, fenolnih...
Biogeni amini u siru
Biogeni amini u siru
Dora Herljević
Cilj ovog rada je opisati mehanizam nastajanja biogenih amina tijekom zrenja sira, čimbenike koji utječu na razinu njihove akumulacije u siru, prirodne mehanizme detoksifikacije u ljudskom organizmu te mjere za kontrolu njihovog nastajanja u proizvodnji i tijekom zrenja sira. Biogeni amini nastaju tijekom zrenja sira dekarboksilacijom slobodnih aminokiselina uslijed mikrobne aktivnosti. Imaju biološki aktivno djelovanje jer su prekursori u sintezi hormona, proteina i nukleinskih kiselina...
Biokemijska raznolikost prirodnih populacija dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium)
Biokemijska raznolikost prirodnih populacija dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium)
Anja Osredečki
Dalmatinski buhač (Tanacetum cinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.) je endemična biljna vrsta istočne obale Jadranskog mora. Ističe se zbog sadržaja prirodnog insekticida piretrina. Kemijska raznolikost prirodnih populacija dalmatinskog buhača slabo je istražena, a nužan je preduvjet za razvoj budućih oplemenjivačkih programa i ponovno uvođenje dalmatinskog buhača u poljoprivrednu proizvodnju. Cilj ovog rada bio je utvrditi sastav i sadržaj piretrina pet prirodnih populacija...
Biokemijske promjene tijekom zrenja sireva u životinjskoj koži
Biokemijske promjene tijekom zrenja sireva u životinjskoj koži
Tihana Lojbl
Sirevi koji zriju u životinjskoj koži proizvode se u nekoliko zemalja svijeta i pripadaju tradicionalnim vrstama sireva. Tehnologija proizvodnje nije standardizirana, a i razlikuje se ovisno o državi proizvodnje i vrsti mlijeka koja se koristi za sirenje. Sirevi koji zriju u životinjskoj koži proizvode se na području Hrvatske (sir iz mišine), Bosne i Hercegovine, Crne Gore (sir iz mijeha), Turske (tulum), Alžira (bouhezza) i Libanona (darfiyeh). Zajednička posebnost ovih vrsta...
Biologija, ekologija i mogućnosti uzgoja gofa (Seriola dumerili Risso, 1810)
Biologija, ekologija i mogućnosti uzgoja gofa (Seriola dumerili Risso, 1810)
Josipa Arapović
Cilj rada je obraditi rezultate istraživanja osnovnih bioloških i ekoloških karakteristika gofa, (Seriola dumerili Risso, 1810) te mogućnost njegova uzgoja. Gof je pelagična i migratorna vrsta ribe koja je rasprostranjena u svim toplijim morima svijeta te oceanima. Sistematska klasifikacija ju svrstava u red grgečki i porodicu bitnica. Gof je i ustrajan plivač te se zadržava u plovama, iako su u Jadranu često viđeni i samci. Plove gofa se mogu uočiti uz obalu kada temperatura...

Pages