Pages
-
-
Aeroponski uzgoj sjemenskog krumpira
-
Leopold Prlić Kvaliteta sjemenskog materijala često je jedan od glavnih ograničavajućih faktora
prinosa kod proizvodnje krumpira. Za modernu proizvodnju zdrav sjemenski krumpir,
oslobođen od virusa, predstavlja imperativ koji često nije zadovoljen.
Prošlo je gotovo pola stoljeća otkada su in vitro gomolji („mikro-gomolji“) prvi puta opisani
kod krumpira, ali njihovo usvajanje u proizvodnji sjemena (sjemenskog krumpira) nije
globalno istraženo, prihvaćeno i primijenjeno. Korištenje...
-
-
Agroekološki uvjeti uzgoja industrijske konoplje u Republici Hrvatskoj
-
Mario Parić Ovim radom želi se utvrditi i analizirati agroekološke uvijete uzgoja industrijske konoplje u Republici Hrvatskoj na primjeru dva OPG-a (Biljevec kod Varaždina i Unčani kod Dvora na Uni) s ciljem utvrđivanja utjecaja različitih klimatskih i pedoloških prilika na visinu prinosa sjemena kao i ostalih komponenata prinosa konoplje. Klimatske prilike su analizirane temeljem višegodišnjih podataka DHMZ-a o oborinama, temperaturi, insolaciji, brzini vjetra i relativnoj vlazi zraka....
-
-
Agronomska svojstva novih oplemenjivačkih linija soja
-
Marina Jurić Na Pokušalištu Agronomskog fakulteta u Zagrebu, tijekom 2016. godine provedeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja agronomskih svojstava novih oplemenjivačkih linija soje razvijenih na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja. U istraživanju je bilo deset novih genotipova soje različite duljine vegetacije, a mjerena su svojstva: masa biljke (g), visina biljke (cm), broj etaža po glavnoj stabljici, broj plodnih etaža po glavnoj stabljici, ukupan broj...
-
-
Agronomska svojstva soje u ovisnosti o gustoći sjetve i duljini vegetacije sorte
-
Martina Marosavljević Na pokušalištu Agronomskog fakulteta u Zagrebu, tijekom 2018. godine, provedeno je
istraživanje o utjecaju gustoće sjetve na prinos i komponente prinosa sorata soje različite
duljine vegetacije. U istraživanju su bile tri sorte soje koje pripadaju različitim vegetacijskim
skupinama: Zagrepčanka (veg. skupina I), Gabriela (00-0) i AFZG Ana (00) i tri gustoće
sjetve: 50, 65 i 80 sjemenki/m2. Najveći prinos ostvarila je sorta Zagrepčanka (4037 kg ha-1),
sorta Gabriela ostvarila...
-
-
Agronomska svojstva soje u ovisnosti o gustoći sklopa
-
Martina Dobrinjkić Cilj istraživanja provedenog na pokušalištu Agronomskog fakulteta u Zagrebu tijekom 2013.
godine bio je utvrditi optimalnu gustoću sklopa novih genotipova soje.
U istraživanju su bila tri genotipa soje: sorte Ana i Gabriela te oplemenjivačka linija L910001
sijane u tri gustoće sklopa 50, 60 i 70 biljaka m2.
Rezultati istraživanja pokazali su da je svaki od istraživanih genotipova različito reagirao na
tri ispitivane gustoće sklopa, ali postignuti rezultati u većini svojstava nisu...
-
-
Agrotehničke mjere podizanja nasada šipka (Punica granatum L.)
-
Stipan Pešić Šipak je voćna vrsta koja se tradicionalno uzgaja na području Dalmacije. Raste na okućnicama i ne postoji značajnija intenzivna proizvodnja. Cilj ovog diplomskog rada je opisati agrotehničke mjere potrebne za podizanje nasada šipka. U radu su opisane sve potrebne agrotehničke mjere za pripremu zemljišta, izbor kvalitetnog certificiranog sadnog materijala te izbor sortimenta kao i postupak sadnje i postavljanja armature kao ključnih čimbenika profitabilne proizvodnje. Prikazani su...
-
-
Agroturizam otoka Brača: stanje, mogućnosti i ograničenja razvoja
-
Ivana Mišetić Agroturizam je zaseban turistički oblik koji je svojom sve većom popularnošću i razvojem doveo do rasta potražnje na tržištu. Agroturizam na otoku Braču je još uvijek nedovoljno razvijen, ali zasada zadovoljava potražnju lokalnog stanovništva. Na području otoka Brača prevladavaju većinom manje poljoprivredne površine i gospodarstva. Glavna ograničenja razvitka agroturizma na otoku Braču su nedostatak financijskih sredstava i nedovoljna suradnja institucija i organizacija u...
-
-
Aklimatizacija biljaka sorte Babić (Vitis vinifera L.) razmnoženih u kulturi tkiva in vitro
-
Antonija Car Babić je jedna od autohtonih dalmatinskih sorti, a nalazi se na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze. Najviše vinograda ove sorte nalazi se u vinogradarskoj podregiji Sjeverna Dalmacija. Tijekom postupka utvrđivanja zdravstvenog stanja hrvatskih autohtonih sorti, kod sorte Babić nije pronađen niti jedan trs koji nije zaražen gospodarski značajnim virusima. To nameće potrebu za ozdravljivanjem i stvaranjem zdravog biljnog materijala.
Materijal Babića je ozdravljen...
-
-
Aktivnost i interakcija europskog muflona (Ovis musimon) i jelena axisa (Axis axis) na otoku Rabu
-
Karlo Pandurić Praćenje populacije divljih životinja koje nastanjuju i često su rasprostranjene diljem šumskih staništa, teško je i/ili vrlo skupo. Utvrđivanje brojnog stanja životinja presudno je za izradu učinkovitih lovno-gospodarskih osnova, njihovog očuvanja i stabilne populacije svake vrste divljači. S ciljem da se utvrdi brojno stanje dviju glavnih vrsta na otoku Rabu u državnom otvorenom lovištu VII/6 ''Kalifront'' dizajnirana je studija koja je provedena u trajanju od 12 mjeseci,...
-
-
Akumulacija žive u samoniklim jestivim gljivama na području Istarske i Primorsko-goranske županije
-
Luka Rakić Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi koncentracije žive u 10 samoniklih vrsta jestivih gljiva i tlu na kojem rastu i prikladnost analiziranih vrsta gljiva kao bioindikatora onečišćenja okoliša. U istraživanju je analizirano pet saprofitskih vrsta (Agaricus campestris (L) Fries, Armilariella mellea (Vahl. ex Fr.) Karst., Clitocybe inversa (Scop. ex Fr.) Pat., Clitocybe nebularis Batsch. ex Fr., Macrolepiota procera (Scop. ex Fr.) Sing.,) i pet ektomikoriznih vrsta (Lactarius...
-
-
Alelopatija u ekološkom uzgoju povrća
-
Tatjana Vukomanović U alelopatske odnose uključeni su svi dijelovi biljke i u ovom radu su objašnjeni načini na koje se alelokemikalije stvaraju u biljnom organizmu te kako se ispuštaju u okoliš. Osim međusobnog odnosa s drugim biljkama, važni su i odnosi s mikroorganizmima u tlu, a obrađeni su zajedno s ekološkim faktorima čijem utjecaju su alelopatski odnosi također podložni (tlo, oborine, temperatura, osvjetljenje). Uz to su navedene podjele alelokemikalija i alelopatije, ovisno o načinu...
Pages
