Pages
-
-
Kontrola populacije predatora: čagalj (Canis aureus) kao studija slučaja
-
Valentina Barukčić Čagalj (Canis aureus) u Republici Hrvatskoj neprekidno širi svoj areal obitavanja zbog manjka prirodnih neprijatelja i obilja lako dostupne hrane. Cilj ovog rada je preko prikupljenih podataka na području Banovine utvrditi najbolju i najučinkovitiju metodu lova čaglja i utvrditi utječu li vremenske prilike na uspješnost lova čaglja. Tijekom 52 dana provedena u lovu, odstrijeljeno je 70 jedinki čagljeva, iz čega proizlazi da ukupni lovni napor iznosi 1,3 odstrijeljenih jedinki po...
-
-
Kontrola uzgoja u srodstvu u populaciji banijske šare svinje primjenom optimizacijskih metoda
-
Dora Ceranac Cilj rada bio je procijeniti i opisati specifične parametre populacije banijske šare svinje, te primijeniti metodu selekcije s optimalnim doprinosima u svrhu postizanja istovremenog genetskog napretka i kontrole uzgoja u srodstvu u tri različita scenarija. Scenariji su se sastojali od minimiziranja srodstva bez uzimanja u obzir uzgojnih vrijednosti, minimiziranje srodstva uzimajući u obzir i uzgojne vrijednosti jedinki, te maksimiziranje uzgojnih vrijednosti. Ukupno je odabrano 5 nerasta...
-
-
Kontrolirani mrijest bijelog amura (Ctenopharyngodon idella) i šarana (Cyprinus carpio) na ribnjačarstvu Crna Mlaka
-
Matija Konječić Kontrolirani mrijest bijelog amura i šarana na ribnjačarstvu „Crna Mlaka“ vršen je od travnja do lipnja 2022. godine. Upotrijebljena je suha metoda istiskivanja spolnih produkata i oplodnje nakon čega je uslijedila inkubacija ikre šarana u McDonalnd posudama, a nakon valjenja ličinke su prebačene u Weissove posude. Ikra bijelog amura nakon oplodnje je prebačena direktno u Weissove posude. Inkubacijom ikre na 22°C do valjenja ličinki dolazi za 85 sati kod šarana, te 25 sati kod...
-
-
Kopar kao začin i izvor eteričnog ulja
-
Jasminka Krsnik Kopar (Anethum graveolens) iz porodice Apiaceae jednogodišnja je aromatična biljna vrsta, koja se danas uzgaja ili slobodno raste na svim kontinentima osim Antarktike. Jedina je biljna vrsta iz roda Anethum, a varijetet koji se uzgaja u Indiji te na Dalekom Istoku nosi komercijalni naziv sowa. Uzgaja se zbog listova koji se koriste kao svježi ili suhi začin u domaćinstvu, ali i zbog herbe i ploda koji služe za destilaciju eteričnog ulja, primjenjivog u prehrambenoj, farmaceutskoj i...
-
-
Korisna askomicetna gljiva Trichoderma longibrachiatum i njen značaj u poljoprivredi
-
Matija Jurinec Rod Trichoderma spp. u posljednje je vrijeme dobila veliku značajnost na području biološke zaštite jer se koriste kao biokontrolni agens protiv gljivičnih, ali i bakterijskih uzročnika bolesti biljaka. Prisutna je u gotovo svim tipovima tla i preferira područja s velikom količinom zdravog korijenja koje ujedno potiče i rast. Različiti mehanizmi uključuju antibiozu, parazitizam, induciranje otpornosti domaćina i biljke, te konkurenciju Trichoderma vrste mogu istovremeno putem...
-
-
Korisna fauna člankonožaca lucerne (Medicago sativa L.) na pokušalištu Šašinovec
-
Ante Vilenica Lucerna je jedna od najraširenijih krmnih kultura, a broj štetočinja koji smanjuju prinos voluminozne krme i sjemena lucerne vrlo je velik. S obzirom na sve veći trend uklanjanja pesticida s tržišta, veću pažnju treba obratiti na ekološki prihvatljive načine suzbijanja tih štetočinja. Jedan od takvih načina je i očuvanje već postojećih prirodnih neprijatelja, odnosno korisne faune koja zahtjeva određene uvjete za rast i razvoj. Korisna fauna je skup životinjskih organizama...
-
-
Korisne biljke u Herbariju Agronomskog fakulteta (ZAGR)
-
Vinka Pavić Korisne biljke su samonikle i kultivirane biljke koje čovjek koristi i dalje razvija
za postizanje određenih potreba i ciljeva. U ovom su diplomskom radu analizirane
korisne biljke pohranjene u Herbariju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
(ZAGR). Od ukupno 4488 herbarijskih primjeraka koje posjeduje ZAGR Herbarij na
dan 17.07.2017., utvrđena su 1554 herbarijska primjerka korisnih biljaka.
Ustanovljene su ukupno 442 vrste i podvrste korisnih biljaka koje su razvrstane u...
-
-
Korištenje biljne vrste somine (Juniperus phoenicea L.) u proizvodnji energije
-
Iva Milovac Problem suvremenog svijeta je sve veća potrošnja energije. Nestašicom neobnovljivih izvora energije sve više se okreće obnovljivim izvorima energije, te se očekuje sve veće iskorištavanje biomase (otpad, ostaci industrije).
Somina (Juniperus phoenicea) je zimzeleni grm ili niže stablo, koje raste od 5 do 8 metara. Može se pronaći u području Mediterana, a u Hrvatskoj stvara velike probleme na otoku Pagu koji je poznat po uzgoju ovaca. Naime, navedena vrsta zauzima sve veći...
-
-
Korištenje biomase invazivne biljne vrste japanski dvornik (Reynoutria japonica) u proizvodnji energije
-
Petra Filipčić Fosilna goriva danas predstavljaju veliki problem i zagađenje u okolišu, narušavaju bioraznolikost, uništavaju tla i povećavaju emisiju štetnih plinova u atmosferu. Proizvodnjom i korištenjem biomase u energetske svrhe smanjuje se emisija štetnih tvari i doprinosi se zaštiti tla i voda te povećanju bioraznolikosti. Biomasa je vrlo prihvatljivo gorivo s gledišta utjecaja na okoliš jer sadrži vrlo malo ili čak uopće ne sadrži brojne štetne tvari kao što su sumpor, teški...
-
-
Korištenje biomase roda Ambrosia za dobivanje energije
-
Paulina Šerkinić Fosilna goriva su neobnovljiva i uzrokuju onečišćenje okoliša, što je razlog sve većoj proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Veliki potencijal za proizvodnju energije nalazi se u biomasi biljnog ili životinjskog porijekla, kao obnovljivom izvoru energije, a posebice biljkama i poljoprivrednim ostacima koji se mogu pretvoriti u kruta, tekuća ili plinovita goriva.
Invazivne biljne vrste zbog brzog širenja i razmnožavanja nepovoljno utječu na poljoprivrednu proizvodnju,...
-
-
Korištenje digitalnih tehnologija i digitalizacije poslovanja u funkciji unaprjeđenja OPG Đerek
-
Marina Jukić Digitalne tehnologije kao i digitalizacija poslovanja danas igraju ključnu ulogu u proizvodnji i prodaji hrvatskih, ali i svjetski poznatih tvrtki, prodajnih lanaca i OPG-ova. Međutim, digitalizacija poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno razvijena. Na primjeru OPG-a Đerek prikazat će se utjecaj digitalizacije i modernih tehnologija na poslovanje, proizvodnju i prodaju samog gospodarstva koje se inače bavi proizvodnjom češnjaka, krumpira, trešanja, višanja,...
-
-
Korištenje društvene mreže "Instagram" u monitoringu mrežastih stjenica (por. Tingidae) u Velikoj Gorici
-
Valentina Kuzmić Mrežaste stjenice platane pojavile su se 1970-ih godina, a hrastove mrežaste stjenice 2013. godine u Hrvatskoj. Obje vrste su značajni štetnici lišća hrastova i platana, ali i značajni molestanti, koji mogu ubosti ljude i izazivati alergijske reakcije na mjestu uboda. U ovom radu prikazano je istraživanje mogućnosti praćenja pojave ovih molestanata na području Velike Gorice putem društvene mreže „Instagram“. U tu svrhu 1. veljače 2021. godine kreiran je profil „Lace...
Pages
