Pages
-
-
Udjel zasićenih masnih kiselina u maslacu proizvedenom na obiteljskim-poljoprivrednim gospodarstvima
-
Karla Žiga Prema Uredbi o informiranju potrošača o hrani sva hrana mora biti propisno označena što uključuje i navođenje nutritivne vrijednosti s podacima o energiji i udjelu pojedinačnih hranjivih tvari. Za industrijski proizveden maslac obvezno je u deklaraciji proizvoda navesti i udjel zasićenih masnih kiselina koje imaju negativan utjecaj na zdravlje. U deklaraciji maslaca iz domaće tradicionalne proizvodnje koje proizvođač izravno isporučuje na tržište navođenje udjela zasićenih...
-
-
Udomaćenje suncokreta (Helianthus annuus L.)
-
Kristina Košćak Podrijetlo kulturnog suncokreta (Helianthus annuus L.) još uvijek je otvoreno pitanje. Dugo je
vremena postojao znanstveni konsensus da je suncokret udamaćen samo jednom i to na
istoku Sjeverne Amerike. Otkriće ostataka suncokreta na pretkolumbovskim arheološkim
nalazištima u Meksiku je dovelo do postavljanja hipoteze o još jednom centru udomaćenja i
to na području Srednje Amerike. No, arheološki i lingvistički dokazi postojanja kultiviranog
suncokreta u Meksiku u...
-
-
Udomaćenje vrsta roda Cucurbita
-
Tea Krnjak Rod Cucurbita (por. Cucurbitaceae) uključuje pet vrsta koje su bile udomaćene u različitim područjima Sjeverne i Južne Amerike što je dovelo do velike morfološke i genetske raznolikosti kultiviranog genskog skupa ovog roda. Svaka vrsta predstavlja neovisan događaj udomaćenja različitih populacija divljih predaka. Sve su vrste bile u uzgoju u pretkolumbovskom razdoblju, a neke su uz kukuruz i grah bile ključne kulture jednog od prvih poznatih sustava združenih usjeva.
-
-
Ugljik i dušik u biomasi vinove loze
-
Manuela Erak Sekvestracija ugljika i dušika ima značajnu ulogu u kontekstu ublažavanja klimatskih
promjena. Cilj rada je utvrditi količinu sekvestriranog ugljika i dušika biomasom vinove loze,
te utvrditi količinu koja ostaje u agroekosustavu i količinu koja se iznosi iz agroekoustava
orezivanjem vinove loze. Istraživanje se provelo na području Varaždinske županije i Grada
Zagreba na 4 sorte vinove loze: Merlot, Syrah, Graševina i Moslavac. Prosječna količina
biomase po trsu vinove...
-
-
Ugljikohidrati topivi u vodi i hranidbena vrijednost voluminozne krme
-
Karla Glavaš Cilj ovog rada bio je opisati nastanak ugljikohidrata topivih u vodi (UTV) u voluminoznoj krmi te prikazati njihov utjecaj na kvalitetu fermentacije u silosu, hranidbenu vrijednost krme i proizvodnost životinja.
U biljnoj masi su UTV (glukoza, fruktoza, saharoza i fruktani), produkt fotosinteze kojim biljke prevode sunčevu energiju u kemijsku. Sadržaj UTV u voluminoznoj krmi ovisi o brojnim čimbenicima poput čimbenika biljke, gospodarenja usjevom i mikroklimatskih čimbenika.
Tijekom...
-
-
Ugroženost morskih kornjača
-
Vito Horvatić U radu je temeljito opisan podred morskih kornjača, iznijete su informacije o njihovoj biologiji, odnosno sistematici, građi tijela i razmnožavanju te o globalnom problemu - njihovoj ugroženosti. Opisana je ugroženost morskih kornjača u svijetu i u Jadranu. Problem je podijeljen prvo na traume na tijelu kornjača, pri čemu su izneseni različiti svjetski slučajevi. Zatim je opisan utjecaj bioagresora i kemijskih onečišćenja na kornjače što je također potkrijepljeno primjerima....
-
-
Ugroženost zmija u Republici Hrvatskoj
-
Ian Horvatić Zmije su prisutne na Zemlji već više od 100 milijuna godina i naseljavaju gotovo cijeli svijet, osim Antarktike. Zmije naseljavaju različita staništa i uglavnom su mesožderi, hraneći se žabama, gušterima, pticama i drugim plijenom. U Hrvatskoj živi 15 vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovnice, dok su ostale neotrovne i bezopasne. Zmije su ugrožene različitim prijetnjama, uključujući gubitak staništa, stradavanje na prometnicama, ubijanje iz straha i ilegalno komercijalno...
-
-
Ukorjenjivanje stabljičnih reznica kadulje i lavande primjenom botaničkih pripravaka
-
Lucija Krulc Kako bi se očuvala bioraznolikost, zaštitio okoliš i dobila ujednačena kvaliteta droge
ljekovitih biljaka, preporučuje se uzgoj na poljoprivrednim površinama. Vegetativno
razmnožavanje za veliki je broj višegodišnjih biljaka mnogo prikladnija metoda u odnosu na
generativno razmnožavanje. Za ukorjenjivanje stabljičnih reznica u ekološkom sustavu
proizvodnje nije dopušteno korištenje sintetičkih hormona za ukorjenjivanje. Botanički
pripravci imaju veliki potencijal za...
-
-
Ukrasne voćne vrste u uređenju zelenih površina Grada Samobora
-
Lara Dukić Naglom urbanizacijom i razvitkom gradova, betonske površine postaju sve veće. Ipak, sve se više teži ozelenjavanju gradskog prostora radi poboljšanja kakvoće ljudskog života. Tako se uz sadnju raznog zeljastog bilja sade i drvenaste ukrasne vrste koje osim pružanja kvalitetnijeg života u gradu doprinose i komforu, boljem estetskom izgledu grada, ali i povećanju bioraznolikosti. U ovom diplomskom radu terenskim istraživanjem, metodama zapažanja, popisivanja, fotografiranja te uz...
-
-
Ukrasne voćne vrste u uređenju zelenih površina Slavonskog Broda
-
Tomislav Grgić Zelene površine i parkovi sve su češće zapuštene i neugledne površine koje su izgubile svoju primarnu svrhu, a to je da čovjeka direktno povežu s prirodom. Zbog toga dolazi do uređenja i obnavljanja parkova i zelenih površina. Djelovanjem needuciranih i nedovoljno stručnih ljudi vrlo često konačno rješenje nema nikakvog smisla s obzirom na ono što se želi postići. U radu je utvrđeno koje se ukrasne voćne vrste koriste u uređenju zelenih površina grada Slavonskog Broda,...
-
-
Ukrasne voćne vrste u uređenju zelenih površina grada Zagreba
-
Teodora Tišljar Posljednjih nekoliko desetljeća dolazi do popularizacije uređenja javnih zelenih površina u Republici Hrvatskoj. Odabirom biljnih vrsta prema habitusu, boji i teksturi doprinosi se stvaranju održivih javnih zelenih površina. Sadnjom ukrasnih voćnih vrsta u gradu povećava se bioraznolikost, doprinosi se estetici, a ukrasne voćne vrste mogu imati funkcionalnu ulogu kao što je primjerice odjeljivanje prostora ili smanjenje buke i zagađenja od prometnica i okoline. Karakteristike...
-
-
Ukupna i zaposlenost u agrokompleksu Hrvatske od 2005. do 2015.
-
Mija Brnić Na kvalitativna i kvantitativna obilježja radne snage utječe mnoštvo čimbenika kao što su demografske i gospodarske promjene, razvijenost obrazovanja te promjene u širem okruženju koje određuju migracije. U Hrvatskoj se odvija nekoliko nepovoljnih tendencija, kao što je smanjenje ukupnog broja stanovnika kao i njegovog radno aktivnog dijela, sve veći broj migracija prema drugim europskim državama te sektorske migracije to jest migracije iz agrokompleksa u druge sektore. Cilj rada...
Pages
