Paginacija
-
-
Korisne biljke u Herbariju Agronomskog fakulteta (ZAGR)
-
Vinka Pavić Korisne biljke su samonikle i kultivirane biljke koje čovjek koristi i dalje razvija
za postizanje određenih potreba i ciljeva. U ovom su diplomskom radu analizirane
korisne biljke pohranjene u Herbariju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
(ZAGR). Od ukupno 4488 herbarijskih primjeraka koje posjeduje ZAGR Herbarij na
dan 17.07.2017., utvrđena su 1554 herbarijska primjerka korisnih biljaka.
Ustanovljene su ukupno 442 vrste i podvrste korisnih biljaka koje su razvrstane u...
-
-
Korištenje biljne vrste somine (Juniperus phoenicea L.) u proizvodnji energije
-
Iva Milovac Problem suvremenog svijeta je sve veća potrošnja energije. Nestašicom neobnovljivih izvora energije sve više se okreće obnovljivim izvorima energije, te se očekuje sve veće iskorištavanje biomase (otpad, ostaci industrije).
Somina (Juniperus phoenicea) je zimzeleni grm ili niže stablo, koje raste od 5 do 8 metara. Može se pronaći u području Mediterana, a u Hrvatskoj stvara velike probleme na otoku Pagu koji je poznat po uzgoju ovaca. Naime, navedena vrsta zauzima sve veći...
-
-
Korištenje biomase invazivne biljne vrste japanski dvornik (Reynoutria japonica) u proizvodnji energije
-
Petra Filipčić Fosilna goriva danas predstavljaju veliki problem i zagađenje u okolišu, narušavaju bioraznolikost, uništavaju tla i povećavaju emisiju štetnih plinova u atmosferu. Proizvodnjom i korištenjem biomase u energetske svrhe smanjuje se emisija štetnih tvari i doprinosi se zaštiti tla i voda te povećanju bioraznolikosti. Biomasa je vrlo prihvatljivo gorivo s gledišta utjecaja na okoliš jer sadrži vrlo malo ili čak uopće ne sadrži brojne štetne tvari kao što su sumpor, teški...
-
-
Korištenje biomase roda Ambrosia za dobivanje energije
-
Paulina Šerkinić Fosilna goriva su neobnovljiva i uzrokuju onečišćenje okoliša, što je razlog sve većoj proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Veliki potencijal za proizvodnju energije nalazi se u biomasi biljnog ili životinjskog porijekla, kao obnovljivom izvoru energije, a posebice biljkama i poljoprivrednim ostacima koji se mogu pretvoriti u kruta, tekuća ili plinovita goriva.
Invazivne biljne vrste zbog brzog širenja i razmnožavanja nepovoljno utječu na poljoprivrednu proizvodnju,...
-
-
Korištenje digitalnih tehnologija i digitalizacije poslovanja u funkciji unaprjeđenja OPG Đerek
-
Marina Jukić Digitalne tehnologije kao i digitalizacija poslovanja danas igraju ključnu ulogu u proizvodnji i prodaji hrvatskih, ali i svjetski poznatih tvrtki, prodajnih lanaca i OPG-ova. Međutim, digitalizacija poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno razvijena. Na primjeru OPG-a Đerek prikazat će se utjecaj digitalizacije i modernih tehnologija na poslovanje, proizvodnju i prodaju samog gospodarstva koje se inače bavi proizvodnjom češnjaka, krumpira, trešanja, višanja,...
-
-
Korištenje društvene mreže "Instagram" u monitoringu mrežastih stjenica (por. Tingidae) u Velikoj Gorici
-
Valentina Kuzmić Mrežaste stjenice platane pojavile su se 1970-ih godina, a hrastove mrežaste stjenice 2013. godine u Hrvatskoj. Obje vrste su značajni štetnici lišća hrastova i platana, ali i značajni molestanti, koji mogu ubosti ljude i izazivati alergijske reakcije na mjestu uboda. U ovom radu prikazano je istraživanje mogućnosti praćenja pojave ovih molestanata na području Velike Gorice putem društvene mreže „Instagram“. U tu svrhu 1. veljače 2021. godine kreiran je profil „Lace...
-
-
Korištenje kisele sirutke u proizvodnji sladoleda
-
Barbara Lažec Sladoled na bazi jogurta je na tržištu sve prisutnija namirnica dodane nutritivne vrijednosti. Okus, sastav i pH kisele sirutke vrlo su slični jogurtu, stoga ona može biti potencijalna zamjena za jogurtnu osnovu takvih vrsta sladoleda. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj zamjene jogurta kiselom sirutkom na svojstva sladoleda. Proizvedene su 2 pokusne skupine sladoleda: I) Sladoled na bazi jogurta (kontrolna skupina) II) Sladoled u čijem sastavu je jogurt zamijenjen kiselom...
-
-
Korištenje lizozima u sprečavanju ranog i ksnog nadimanja polutvrdih i tvrdih sireva
-
Katarina Lovrić Lizozim je prirodni enzim svih vrsta mlijeka. Općenito zbog svoje kemijske strukture i funkcije, lizozim karakterizira enzimatsko i neenzimatsko djelovanje. Zahvaljujući tome, lizozim u organizmu osim antiinflamatornog, mukoprotektivnog, imunomodulatornog i antialergijskog ima i antimikrobno djelovanje. Upravo zato enzim lizozim ima sve veću primjenu u prehrambenoj industriji. Lizozim ima visoki potencijal u konzerviranju hrane zbog svoje stabilnosti u širokom rasponu pH vrijednosti i...
-
-
Korištenje probiotičkog kvasca Saccharomyces boulardii u proizvodnji mliječnih proizvoda
-
Lina Ille Probiotički mliječni proizvodi, posebice fermentirana mlijeka skupina su funkcionalne hrane koji osim nutritivne vrijednosti sadrže i specifične komponente koje se smatraju promotorima zdravlja. Na tržištu, najpoznatija fermentirana mlijeka iz skupine funkcionalne hrane su: acidofilno mlijeko, biojogurt, AB kultura kefir, Yakult, Mil-Mil, kumis, acidofilno- kvaščevo mlijeko, Miru-Miru i acidofilin. Za njihovu proizvodnju koriste se uglavnom bakterijski probiotički sojevi...
-
-
Krajobraz rijeke Save u Zagrebu iz perspektive stanovnika i stručne javnosti
-
Ana Šenhold U slivu rijeke Save povezane su Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina te Srbija. Sava je u Zagrebu izrazito važan krajobrazni element koji grad dijeli na sjeverni i južni dio. U 20. stoljeću na obali Save bili su prisutni razni društveni sadržaji sve do poplave 1964. Društveni život na obali iščeznuo je kasnije kada se uredio sustav za obranu od poplava, a 2000-ih godina tema uređenja Save i dalje se vrti u krug, otvaraju se natječaji, a realizacija je mjestimična i...
-
-
Krajobraz samoodrživih hotela
-
Lana Filipović Samoodrživost je sve popularniji pojam koji se javlja u raznim granama gospodarstva, pa tako i u ugostiteljstvu. Hoteli kao institucije koje rade svaki dan u godini, 0-24h stvaraju veći utjecaj na okoliš nego zgrade sličnih proporcija. Kada je riječ o samoodrživim hotelima radi se o dugoročnom cilju, očuvanju kulturne baštine, očuvanju okoliša te uštedi neobnovljivih izvora energije. Do problema dolazi zbog needuciranosti šire publike o samoodrživosti, nedovoljnoj količini...
-
-
Krajobraz, anti dizajn i agresivna arhitektura
-
Josip Grgurević Krajobrazna arhitektura je kroz svoju cijelu povijest bila odraz društva i vremena u kojem je nastajala, tako je i danas. U pristupu oblikovanju urbanog krajobraza i njegovih elemenata možemo uočiti nove trendove, prije svega socijalnu kontrolu koja se pokušava provesti u javnom prostoru kroz pomno odabrani dizajn. Kada ta funkcija prostora ili objekta postane njegova dominantna funkcija taj dizajn postaje anti-dizajn i agresivna arhitektura. Rad sagledava utjecaj tih trendova na javni...
Paginacija
