Paginacija
-
-
Karakterizacija sojeva Lactococcus lactis izoliranih iz ovčjeg mlijeka i odabir potencijalne sirarske kulture
-
Lucija Pajač Lactococcus lactis je jedna od najbolje opisanih bakterija mliječne kiseline te se često koristi kao komercijalna starter kultura u mliječnoj industriji. Primjena autohtonih sojeva ove bakterije u sirarstvu može utjecati na kvalitetu i sigurnost te razvoj specifičnih senzornih svojstava proizvoda. Pretpostavljeno je da pet sojeva Lc. lactis subsp. lactis M1-M5 izoliranih iz sirovog ovčjeg mlijeka posjeduju poželjne biokemijske i tehnološke značajke, čije dokazivanje je bilo predmet...
-
-
Karakterizacija staništa i usporedba strukture slatkovodne ihtiofaune savskog sliva
-
Sanja Maturanec Hrvatska ima bogatu ihtiofaunu te mnogobrojne edemske vrste riba. To bogatstvo je ugroženo ponajprije negativnim utjecajem čovjeka na staništa i unosom stranih vrsta riba. Cilj ovog rada je bio istražiti sastav i raznolikost ihtiofaune u 10 potoka i kanala u donjem dijelu savskog slijeva Hrvatske, opisati stanje i usporediti zajednice riba tih pritoka rijeke Save. Istraživanje je provedeno u svibnju i lipnju 2019. godine na 14 lokacija u široj okolici Okučana i Nove Gradiške....
-
-
Kartiranje maslinika na području Buzeštine
-
Karla Krbavčić Maslina (Olea europaea L.) poznata je ved 2.500 godina na području Mediterana pa tako i u Istri. Istra ima tipičnu mediteransku klimu koja pogoduje uzgoju maslina. Buzeština je najsjevernije istarsko područje rasprostranjeno maslinama koje zbog specifičnih geoloških, klimatskih i pedoloških uvjeta predstavlja specifičan areal uzgoja masline kao kulture. Daljinskim istraživanjem izvršeno je kartiranje i digitalizacija maslinika tog područja. Kartiranje je provedeno...
-
-
Kartiranje staništa Rekreacijsko sportskog centra Jarun
-
Veronika Janeš U radu je istraživana vaskularna flora na području RSC Jaruna u Zagrebu i raspored iste flore
po 4 stanišna tipa: izgrađeno, šumsko-močvarno, livadno i vodeno. Izrađena je digitalna karta
tipova staništa RSC Jaruna. Istraživanje je provedeno tijekom vegetacijske sezone 2022. i
2023. Ustanovljeno je 216 biljnih svojti unutar 160 roda i 64 porodice. Najzastupljenije
porodice su Poaceae sa 32 vrste (14,8%), zatim sljedi Asteraceae sa 18 vrsta (8,3%) i
Fabaceae sa 14 vrsta (6,5%)....
-
-
Kartiranje staništa Značajnog krajobraza "Donji Kamenjak" primjenom GIS-a
-
Helena Paulik Značajni krajobraz Donji Kamenjak prostire se južno od mjesta Premanture i poluotoka Glavice, na južnom dijelu rta Kamenjak. Obuhvaća 11 nenastanjenih otočića i 30-ak uvala. Područje Donjeg Kamenjaka površinski iznosi 394,83 ha od čega 76,49 ha spada u NATURA 2000 staništa što čini 18,78 % ukupne površine Kamenjaka. Područje Značajnog krajobraza Donji Kamenjak vrlo je vrijedno zbog svojih prirodnih ljepota te je jedinstven primjer biološke raznolikosti Mediterana. Sadrži...
-
-
Kemijska kakvoća procjedne vode vinogradskog padinskog tla na pokušalištu Jazbina
-
Iva Bandov Procjedna voda je voda koja se procjeđuje i ispire kroz dublje slojeve tla te može onečistiti podzemnu vodu koja je glavni izvor vode za piće. Stoga je cilj ovog istraživanja bio odrediti kemijsku kakvoću procjedne vode vinogradskog padinskog tla na pokušalištu Jazbina s obzirom na lokaciju uzorkovanja na padini - vrh, sredina i dno padine. Za interpretaciju rezultata koristio se Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/2008) te je utvrđeno je da su vrijednosti...
-
-
Kemijska karakterizacija i varijacije u sastavu sirovog propolisa u pčelinjoj zajednici (Apis mellifera L.)
-
Soledad-Dea Jerman Propolis je biljni materijal koji radilice skupljaju s pupova različitih biljnih vrsta, miješaju ga s voskom te ga koriste u konstrukciji i adaptaciji košnice. Cilj ovoga rada bio je provesti kemijsku karakterizaciju propolisa na razini pčelinje zajednice prateći varijacije sastava propolisa unesenog na različite pozicije u košnici (plodište, medište) tijekom proizvodne sezone na dvije pokusne lokacije, kako bi se utvrdile razlike u kemijskom sastavu u ovisnosti o botaničkom i...
-
-
Kemijska karakterizacija pčelinjeg otrova primjenom infracrvene (FTIR-ATR) spektroskopije
-
Marko Levanić Pčelinji je otrov (apitoksin) vrijedan proizvod medonosne pčele (Apis melifera L.) sa širokom primjenom i rastućom potraţnjom u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, Glavninu njegova sastava čine peptidi i enzimi (60-70%). Cilj je ovog rada bio provesti detaljnu kemijsku karakterizaciju otrova medonosne pčele metodom infracrvene spektroskopije. Uzorci pčelinjeg otrova prikupljeni su iz 3 pokusne pčelinje zajednice izravno iz ţalca pčela radilica različite dobi i metodom...
-
-
Kemijska svojstva crvenica pri različitom korištenju zemljišta
-
Tanja Vujanović Crvenica je rezidualno kambično tlo crvene boje nastalo na vapnencima i dolomitima pod
utjecajem mediteranske klime. Različiti načini korištenja zemljišta, tj. načini obrade, gnojidbe
i primjene zaštitnih sredstava, rezultiraju promjenama kemijskih, fizikalnih i bioloških
svojstava tla. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi odabrana svojstva crvenica pri različitom
korištenju (maslinarstvo, vinogradarstvo) i pod prirodnom vegetacijom kao kontrolom,
usporediti analitičke...
-
-
Kemijske promjene sastava i boje sjemena sezama u procesu kondukcijskog sušenja tostiranjem
-
Tea Mavričić Sezam (Sesamum indicum L.) kao visokovrijedna uljna kultura predstavlja jednu od najznačajnijih sirovina za proizvodnju jestivog ulja u svijetu. Ovisno o sorti i uvjetima uzgoja sjeme sadrži 44-58% ulja. Plod sezama je tobolac, dlakav, pravokutnog presjeka. Sjeme sezama nalazi se u tobolcu, u kojem ima od 50 do 80 sjemenki. Ovisno o svojstvima sorte sjemenke mogu biti bijele, žućkaste, crne, sive ili smeđe boje. Sjemenka sezama ima gotovo najveći sadržaj ulja među uljaricama.
Kako...
-
-
Kemijske promjene u tlu i prinos rotkvice uslijed primjene pepela iz biomase
-
Luka Vujec Pepeo se koristi u poljoprivredi od davnina, međutim uslijed modernizacije poljoprivredne proizvodnje i razvoja petrokemijske industrije u posljednjih nekoliko desetljeća još uvijek nije našao širu primjenu u praksi. Povećanjem broja bioelektrana, koje su poticane u svrhu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije, generiraju se kao nusproizvod i velike količine pepela iz biomase koje je potrebno zbrinuti, odnosno uspostaviti održivo gospodarenje pepelom iz biomase. Kao...
-
-
Kemijske značajke tla i raspodjela flore s obzirom na različito korištenje zemljišta u PP Žumberak-Samoborsko gorje
-
Luka Šaravanja Korištenje i gospodarenje tlom ima značajan izravan utjecaj na prirodne resurse te na biljni i
životinjski svijet. Promjene u korištenju tla mogu dovesti do degradacije tla kao i do smanjenja
biološke raznolikosti. Način korištenja zemljišta očituje se u funkcionalnoj dimenziji zemljišta
sa stajališta potrebe čovjeka i njegovih gospodarskih aktivnosti. Prema dostupnim podacima
poljoprivredne površine u zaštićenim područjima zastupljene su s udjelom od 10%. Od toga...
Paginacija
