Paginacija

Kemijska karakterizacija i varijacije u sastavu sirovog propolisa u pčelinjoj zajednici (Apis mellifera L.)
Kemijska karakterizacija i varijacije u sastavu sirovog propolisa u pčelinjoj zajednici (Apis mellifera L.)
Soledad-Dea Jerman
Propolis je biljni materijal koji radilice skupljaju s pupova različitih biljnih vrsta, miješaju ga s voskom te ga koriste u konstrukciji i adaptaciji košnice. Cilj ovoga rada bio je provesti kemijsku karakterizaciju propolisa na razini pčelinje zajednice prateći varijacije sastava propolisa unesenog na različite pozicije u košnici (plodište, medište) tijekom proizvodne sezone na dvije pokusne lokacije, kako bi se utvrdile razlike u kemijskom sastavu u ovisnosti o botaničkom i...
Kemijska karakterizacija pčelinjeg otrova primjenom infracrvene (FTIR-ATR) spektroskopije
Kemijska karakterizacija pčelinjeg otrova primjenom infracrvene (FTIR-ATR) spektroskopije
Marko Levanić
Pčelinji je otrov (apitoksin) vrijedan proizvod medonosne pčele (Apis melifera L.) sa širokom primjenom i rastućom potraţnjom u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, Glavninu njegova sastava čine peptidi i enzimi (60-70%). Cilj je ovog rada bio provesti detaljnu kemijsku karakterizaciju otrova medonosne pčele metodom infracrvene spektroskopije. Uzorci pčelinjeg otrova prikupljeni su iz 3 pokusne pčelinje zajednice izravno iz ţalca pčela radilica različite dobi i metodom...
Kemijska svojstva crvenica pri različitom korištenju zemljišta
Kemijska svojstva crvenica pri različitom korištenju zemljišta
Tanja Vujanović
Crvenica je rezidualno kambično tlo crvene boje nastalo na vapnencima i dolomitima pod utjecajem mediteranske klime. Različiti načini korištenja zemljišta, tj. načini obrade, gnojidbe i primjene zaštitnih sredstava, rezultiraju promjenama kemijskih, fizikalnih i bioloških svojstava tla. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi odabrana svojstva crvenica pri različitom korištenju (maslinarstvo, vinogradarstvo) i pod prirodnom vegetacijom kao kontrolom, usporediti analitičke...
Kemijske promjene sastava i boje sjemena sezama u procesu kondukcijskog sušenja tostiranjem
Kemijske promjene sastava i boje sjemena sezama u procesu kondukcijskog sušenja tostiranjem
Tea Mavričić
Sezam (Sesamum indicum L.) kao visokovrijedna uljna kultura predstavlja jednu od najznačajnijih sirovina za proizvodnju jestivog ulja u svijetu. Ovisno o sorti i uvjetima uzgoja sjeme sadrži 44-58% ulja. Plod sezama je tobolac, dlakav, pravokutnog presjeka. Sjeme sezama nalazi se u tobolcu, u kojem ima od 50 do 80 sjemenki. Ovisno o svojstvima sorte sjemenke mogu biti bijele, žućkaste, crne, sive ili smeđe boje. Sjemenka sezama ima gotovo najveći sadržaj ulja među uljaricama. Kako...
Kemijske promjene u tlu i prinos rotkvice uslijed primjene pepela iz biomase
Kemijske promjene u tlu i prinos rotkvice uslijed primjene pepela iz biomase
Luka Vujec
Pepeo se koristi u poljoprivredi od davnina, međutim uslijed modernizacije poljoprivredne proizvodnje i razvoja petrokemijske industrije u posljednjih nekoliko desetljeća još uvijek nije našao širu primjenu u praksi. Povećanjem broja bioelektrana, koje su poticane u svrhu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije, generiraju se kao nusproizvod i velike količine pepela iz biomase koje je potrebno zbrinuti, odnosno uspostaviti održivo gospodarenje pepelom iz biomase. Kao...
Kemijske značajke tla i raspodjela flore s obzirom na različito korištenje zemljišta u PP Žumberak-Samoborsko gorje
Kemijske značajke tla i raspodjela flore s obzirom na različito korištenje zemljišta u PP Žumberak-Samoborsko gorje
Luka Šaravanja
Korištenje i gospodarenje tlom ima značajan izravan utjecaj na prirodne resurse te na biljni i životinjski svijet. Promjene u korištenju tla mogu dovesti do degradacije tla kao i do smanjenja biološke raznolikosti. Način korištenja zemljišta očituje se u funkcionalnoj dimenziji zemljišta sa stajališta potrebe čovjeka i njegovih gospodarskih aktivnosti. Prema dostupnim podacima poljoprivredne površine u zaštićenim područjima zastupljene su s udjelom od 10%. Od toga...
Kemijske značajke tla u PP Medvednica s obzirom na primjenu soli u zimskim uvjetima održavanja ceste
Kemijske značajke tla u PP Medvednica s obzirom na primjenu soli u zimskim uvjetima održavanja ceste
Martina Bulić
Zimsko održavanje ceste u Parku prirode Medvednica jedno je od značajnijih pritisaka okoline na spomenuto zaštićeno područje. Kako bi se osigurali povoljni uvjeti na cesti za sigurno i neometano odvijanje prometa česta je primjena industrijske soli. Otapanjem snijega i leda nataložena sol s vodom dospijeva u tlo te na taj način utječe na kemijske parametre tla. Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj primjene industrijske soli na varijabilnost reakcije tla, vrijednost električne...
Kemijski i masnokiselinski sastav mišićnog tkiva šarana (Cyprinus carpio) pri različitoj učestalosti hranidbe
Kemijski i masnokiselinski sastav mišićnog tkiva šarana (Cyprinus carpio) pri različitoj učestalosti hranidbe
Marko Sokolić
Provedeno je istraživanje utjecaja učestalosti hranidbe mlađi šarana (Cyprinus carpio L.) na kemijski i masenokiselinski sastav tkiva. Ribe su hranjene na ribnjacima Grudnjak i Jasinje 2, 3 i 4 puta dnevno (2x, 3x, 4x) potpunom krmnom smjesom za slatkovodnu ribu (35% SP i 9% SM) jednakom količinom hrane (2% ukupne mase ribe) u trajanju od 90 dana. Rezultati su ukazali na značajnije nakupljanje masti u mišićnom tkivu kod riba s nižom učestalosti hranidbe. Kod riba hranjenih višom...
Kemijski pokazatelji tla pri različitim načinima gospodarenja tlom
Kemijski pokazatelji tla pri različitim načinima gospodarenja tlom
Ana Matasović
Postoje tri načina gospodarenja tlom u svrhu poljoprivredne proizvodnje: konvencionalni, integrirani i ekološki. Način gospodarenja ima utjecaj, kako na kemijske parametre tla, tako i na fizikalne i biološke, a i ukupno na plodnost i kvalitetu tla. Konvencionalni način gospodarenja kao glavni cilj ima visoke i stalne prinose, a kako bi se to postiglo koriste se mineralna gnojiva, sredstva za zaštitu bilja i intenzivnu obradu tla. Ekološka poljoprivreda, za razliku od konvencionalne,...
Kemijski sastav biomase miskantusa (sin x sac hibridi ) u jesenskom roku druge vegetacijske godine
Kemijski sastav biomase miskantusa (sin x sac hibridi ) u jesenskom roku druge vegetacijske godine
Ana-Marij Hegolj
Povećanjem stanovništva i gospodarstva dovodi do sve veće upotrebe fosilnih goriva uslijed povećanih potreba za energijom. Neobnovljivost, cijena i negativan utjecaj na okoliš dovode u pitanje racionalnost korištenja fosilnih goriva, a uz to intenzivno i nekontrolirano korištenje fosilnih goriva dovelo je do velikih ekoloških problema, stoga se uvode obnovljivi izvori energije. Uz energiju sunčeva zračenja, geotermalnu energiju te energiju vjetra, mora zanimljiva je obnovljiva...
Kemijski sastav i prehrambena vrijednost janjećeg mesa
Kemijski sastav i prehrambena vrijednost janjećeg mesa
Ivica Gregurinčić
Najvažniji ovčji proizvod – meso, glavni (najčešći) je cilj uzgoja ovaca u većini zemalja pa tako i u Republici Hrvatskoj. Udio mesa u ukupnoj dobiti od ovčarske proizvodnje u svijetu je između 80 i 90%, dok se ostatak dohotka ostvaruje proizvodnjom mlijeka i vune. U Hrvatskoj se od ukupnog broja ovaca oko 90% uzgaja radi mesa (janjetine) dok ih se samo 10 - 12% koristi i za proizvodnju mlijeka. Suvremena proizvodnja janjećeg mesa koristi moderne tehnologije uzgoja i organizacije,...
Kemijski sastav i taložni procesi atmosferskih lebdećih čestica na području Nacionalnog parka Brijuni
Kemijski sastav i taložni procesi atmosferskih lebdećih čestica na području Nacionalnog parka Brijuni
Sara Vignjević
Atmosferske lebdeće čestice promjera manjeg od 10 μm (eng. particulate matter, PM10) jedne su od glavnih onečišćujućih tvari u zraku te utječu na zdravlje ljudi, cijelokupni okoliš i klimu. Atmosferski materijal se suhim/gravitacijskim ili mokrim/oborinskim taloženjem unosi u druge okolišne sustave, a učinak njegovog taloženja je najizraženiji u osjetljivim ekosustavima koji su pod posebnim sustavom zaštite kao što su nacionalni parkovi. Cilj ovoga rada bio je dobiti...

Paginacija