Uloga krajobrazne arhitekture u procesu urbanog razvoja Republike Koreje kroz primjer Seoul Metropolitan područja

diplomski rad

• Naslov (engleski): The role of landscape architecture in the process of urban development of the Republic of Korea through the example of Seoul Metropolitan area
• Autor: Petra Jularić
• Mentor: Ines Hrdalo (mentor)
• Član povjerenstva: Ines Hrdalo (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Iva Rechner Dika (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ana Mrđa (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Agronomski fakultet; (Ukrasno bilje, krajobrazna arhitektura i vrtna umjetnost); Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-09-28, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOTEHNIČKE ZNANOSTI; Poljoprivreda (agronomija)

Sažetak

Grad Seoul u svojem povijesnom kontinuitetu razvija iznimne primjere uređenja i oblikovanja otvorenih gradskih javnih površina, posebice parkova, trgova i ulica. Seoul je 1960-ih godina zbog naglog gospodarskog razvoja doživio drastične promjene na urbanističkoj razini, te se zatekao u fazi iznimnog rasta – brzi ekonomski boom je pratila visoka stopa industrijalizacije te brza urbanizacija. U radu će se prikazati kronologija, geneza i osnovna obilježja projekata krajobrazne arhitekture najznačajnijih u procesu razvoja Seoula. Ovim će se radom ispitati i predstaviti pojedine filozofije i pravci kojima su projekti prikazani ovim radom pripadali, te raspravljati o tome kako moderno urbanističko planiranje i tehnologija imaju veliki potencijal za poništavanje šteta uzrokovanih industrijskim rastom na temelju literaturnih izvora i terenskih opservacija, te selekcijom najreferentnijih gradskih projekata čije obilježja iskazuju pozitivne trendove uređenja i/ili oblikovanja te adekvatnog održavanja. Predstaviti će se strukturna i vrijednosna analiza postojećih prostornih i krajobraznih obilježja odabranih primjera. Osnovni kriteriji vrednovanja obuhvatiti će oblikovna, ambijentalna i funkcionalna obilježja lokacija s analizom rezultata koje je pojedini projekt ostvario na određenom prostoru. Zaključuje se kako je usvajanje novih zapadnjačkih pristupa u projektiranju oko 2000. godine, dobro odgovaralo idejama arhitekata i potrebama korejskog naroda kao takvog. Kada su pokreti uzeli zamah pokušali su obnoviti starije urbane oblike nalik tradicionalnom madangu (unutarnje dvorište) i uličicama kao dio novog pristupa. Budući da su temeljna načela gledanja na unutarnje i vanjske prostore kao kontinuirane cjeline, arhitekti mogu potvrditi mogućnost da se specifična tradicija korejske arhitekture može razviti u svoju univerzalniju, globaliziraniju verziju kroz usvajanje novih progresivnijih pristupa.

Sažetak (engleski)

The city of Seoul in its historic continuity develops extreme examples of designing open city surfaces, especially parks, streets and plazas. In the 1960s, due to rapid economic development, Seoul experienced drastic changes at the urban level, and found itself in a phase of exceptional growth - a rapid economic boom was accompanied by a high rate of industrialization and rapid urbanization. The paper will present the chronology, genesis and basic characteristics of the most significant landscape architecture projects in the process of Seoul's development. This work will examine and present certain philosophies and directions to which the projects presented in this work belonged, and discuss how modern urban planning and technology have great potential for undoing the damage caused by industrial growth based on literary sources and field observations, and a selection of the most relevant urban projects whose features show positive trends in arrangement and/or design and adequate maintenance. A structural and value analysis of the existing spatial and landscape characteristics of selected examples will be presented. The basic evaluation criteria will cover the design, ambient and functional features of the locations with an analysis of the results that each project achieved in a certain area. It is concluded that the adoption of new western approaches in designing around the year 2000, well suited the ideas of architects and the needs of the Korean people as such. When the movements gained momentum, they tried to restore older urban forms like the traditional madang (inner courtyard) and alleyways as part of the new approach. Since the fundamental principles of viewing indoor and outdoor spaces as continuous wholes, architects can confirm the possibility that the specific tradition of Korean architecture can develop into its more universal, globalized version through the adoption of new, more progressive approaches.

• Ključne riječi: Južna Koreja; Seoul; krajobraz; Cheonggyecheon; urbanizam
• Ključne riječi (engleski): Korea; Seoul; landscape; urbanism; Cheonggyecheon
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:204:321646
• Studijski program: Naziv: Krajobrazna arhitektura; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/ magistra inženjer/inženjerka krajobrazne arhitekture (mag. ing. prosp. arch.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-10-19 07:28:04