Paginacija
-
-
Produkcija biomase miskantusa u odnosu na različitu aplikaciju mulja otpadnih voda
-
Natalija Vugrin Primjena mulja otpadnih voda kao gnojiva u proizvodnji neprehrambenih proizvoda, poput energetskih kultura, predstavlja alternativni oblik recikliranja hranjivih sastojaka i organskog materijala iz otpada.
Pravilnikom o primjeni mulja u poljoprivrednoj proizvodnji u Hrvatskoj (Članak 8., NN 38/2008.) propisana je količina od 1,66 t ST mulja godišnje po hektaru poljoprivrednog zemljišta, bez obzira na vrstu poljoprivredne proizvodnje. Brojka od propisanih 1,66 t ST mulja mogla bi biti...
-
-
Produktivnost energetske trave Miscanthus x giganteus u različitim agroekološkim uvjetima
-
Lucija Skočibušić Miscanthus x giganteus je drvenasta vrsta C4 trava. Višegodišnja je biljka s procijenjenim produktivnim vijekom života od najmanje 10 do 15 godina, a godišnje se može obavljati žetva stabljika i lišća usjeva. Miscanthus x giganteus je obećavajući neprehrambeni usjev, dajući visokokvalitetan lignocelulozni materijal za proizvodnju energije. Karakterizira ga visok prinos, nizak sadržaj vlage u žetvi, visoka učinkovitost vode i dušika, te očito niska osjetljivost na štetnike i...
-
-
Produktivnost i kvaliteta talijanskog ljulja kao ozime krmne međukulture
-
Marko Vodopija Proizvodnja dovoljnih količina kvalitetne voluminozne krme na poljoprivrednim površinama farme značajno smanjuje troškove proizvodnje, povećava učinkovitost korištenja raspoloživih poljoprivrednih površina, te smanjuje udio kupovne krme na farmi. Dva su smjera za podizanje razine produktivnosti na mliječnim farmama. Podizanje razine produkcije po grlu i podizanje razine produktivnosti po jedinici površine. Jedan od tehnoloških modela proizvodnje predstavlja korištenje...
-
-
Produktivnost trave (Miscanthus x giganteus) u različitim gnojidbenim tretmanima
-
Ivor Savković Cilj rada je utvrditi visinu biljke, broj izboja po jedinici površine i prinos suhe tvari trave (Miscanthus x giganteus) (u jesenskom i proljetnom roku žetve) gnojene krutim stajskim gnojem (10, 20 i 30 t/ha) i mineralnim gnojivima (50 i 100 kg N/ha) u petoj godini uzgoja. U 5. godini uzgoja (2015.) nije bilo značajne razlike u prosječnim visinama biljaka miskantusa između gnojidbenih tretmana (P>0,05). Prosječna visina svih biljaka između tretmana iznosila je 3,31 m, što premašuje...
-
-
Profil online kupaca ekoloških prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj
-
Matea Šaban Povjerenje u kvalitetu proizvoda, sigurnost hrane i sve veća briga za okoliš razlozi su povećane potražnje za ekološkim proizvodima. U posljednjih desetak godina u svijetu dolazi do ekspanzije Internet prodaje koja postaje jedan od glavnih kanala prodaje i ekoloških prehrambenih proizvoda. Cilj rada bio je prikazati i analizirati postojeće Internet servise u Hrvatskoj, utvrditi profil online kupaca s obzirom na njihova sociodemografska obilježja, te utvrditi stavove i kupovno...
-
-
Prognoza i suzbijanje štetnika mahunarki
-
Lucija Halec Porodica mahunarki (Fabaceae) vrlo je važna u poljoprivrednoj proizvodnji, ne samo radi toga što daje kvalitetne plodove za ljudsku ishranu i stočnu krmu, već je jako korisna za plodored zbog svojih sposobnosti vezanja atmosferskog dušika zbog simbioze s kvržičnim bakterijama. U ovu porodicu od važnijih kulturnih biljaka spadaju kikiriki, grašak, obični grah, bob, slanutak, lucerna, djetelina, leća i soja. Kao posljedica intenzivne proizvodnje i uzgoja u monokulturi sve češće...
-
-
Program podizanja nasada tartufa u središnjoj Istri
-
Snježana Širol Cilj ovoga rada je prikazati program podizanja nasada tartufa te gospodarenje nasadom na području Istre. U prvom dijelu rada opisan je tartuf kao gljiva, njegova morfološka i biološka obilježja te pedoklimatski uvjeti rasta i razvoja. Prikazana su dosadašnja znanja o tartufima koja služe kao podloga razrade programa za njihov uzgoj. Detaljnije su opisani veliki bijeli tartuf te tamnosporni tartuf koji se najčešće uzgajaju. Također, prikazano je tartufarstvo u Hrvatskoj i svijetu...
-
-
Program ruralnog razvoja RHn za razdoblje 2014. - 2020. - identifikacija mogućnosti i manjkavosti predloženih mjera
-
Katja Kekez Nakon više od osam godina od podnošenja zahtjeva za članstvo te šest godina pregovaranja, ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji potpisan je u Bruxellesu 9. prosinca 2011. godine. Dana 1. srpnja 2013. godine RH dobiva članstvo u EU, čime postaje njena 28. članica.
Ulaskom Hrvatska ostvaruje određena prava poput korištenja sredstava iz EPFRR-a, a može ih realizirati putem Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. godine. Programom je definirano 16 mjera...
-
-
Programirani uzgoj malina
-
Tin Bulić Zbog povećane potražnje za svježim plodovima maline, proizvodnja malina značajno se
proširila i razvila diljem svijeta. Uobičajeno maline su se u Hrvatskoj proizvodile u sezoni od
sredine lipnja do sredine srpnja. Razvoj novih kultivara te novih tehnologija u proizvodnji
sadnica i plodova je omogućilo proizvođačima produžiti sezonu berbe malina u Hrvatskoj.
Uvođenjem novog tipa sadnica sa već diferenciranim generativnim organima („long cane“)
omogućilo nam je...
-
-
Proizvodni i reproduktivni pokazatelji dravske guske
-
Iva Radičević Guske su jedna od prvih pripitomljenih domaćih životinja. U Hrvatskoj su guske tradicionalno uzgajane na ekstenzivan način uz najveće kontinentalne rijeke: Dravu, Savu i Dunav te njihove pritoke. Broj dravskih gusaka je danas drastično smanjen, prvenstveno uslijed melioracije Drave te izgradnje hidrocentrala. Cilj ovog diplomskog rada bio je utvrditi reprodukcijske pokazatelje rasplodnih jata dravskih gusaka kao što su broj snesenih jaja, masa jaja, valivost i broj guščića po...
-
-
Proizvodni pokazatelji i kvaliteta mesa simentalskih bikova
-
Branimir Višnjić U proizvodnji goveđeg mesa u Republici Hrvatskoj najzastupljenija je simentalska pasmina
goveda, a glavninu proizvodnje čini intenzivni tov bikova do dobi od 24 mjeseca. Cilj ovoga
rada bio je ispitati tovna i klaonička svojstva simentalskih bikova iz komercijalnog tova.
Istraživanje je provedeno na grlima (n=60) domaćeg podrijetla utovljenim na farmi u
Poljanskom lugu (Belje d.d.). Dob i masa bikova (srednja vrijednost ± standardna devijacija)
iznosile su 215 ± 8 dana i 276,7 ±...
-
-
Proizvodni potencijal višegodišnjih energetskih kultura u različitim agroekološkim uvjetima Republike Hrvatske
-
Luka Kuzmić Fosilna goriva su ograničena, a njihovo korištenje negativno utječe na okoliš. Biomasa je najčešće korišten obnovljivi izvor energije. Poljoprivrednu biomase je moguće koristiti kao primarno gorivo ili pretvoriti u sekundarno. Miscanthus x giganteus, Panicum virgatum i Sida hermaphrodita neke su od najznačajnijih poljoprivrednih kultura za proizvodnju biomase u svrhu dobivanja energije. Odlikuju ih dug životni vijek, visoki prinosi, uzgoj na tlima lošije kvalitete itd. U svijetu,...
Paginacija
