Prioritetna politika Europske unije jest da se mulj dobiven nakon pročistača otpadnih voda koristi na ekonomski optimalan način u poljoprivrednom sektoru te da se ukoliko je to moguće izbjegne njegovo spaljivanje. Zbrinjavanje mulja u poljoprivredi je definirano strogim propisima i direktivama koje nisu razdvojile njegovo korištenje u prehrambenoj ili neprehrambenoj proizvodnji. Postoje velike mogućnosti za napredak u isplativosti efikasne primjene mulja na tlo i to u količinama koje su veće od definiranih, bez ikakve opasnosti i mogućeg prodora štetnih tvari u okoliš. Naime, Pravilnikom o primjeni mulja u poljoprivrednoj proizvodnji u RH propisana je količina od najviše 1,66 tona suhe tvari mulja godišnje po hektaru poljoprivrednog zemljišta, bez obzira na vrstu poljoprivredne proizvodnje. Međutim, unatoč tim ograničenjima, kroz korištenje energetskih kultura postoji mogućnost obilnijeg korištenja mulja kao gnojiva. Procjene govore da bi se na taj način poljoprivredne površine višestruko reducirale u smislu intenzivnijeg zbrinjavanja mulja u poljoprivredi. Isto tako, idealno bi se korištenje mulja uklopilo upravo u proizvodnju energetskih kultura, koje bi bile oslobođene problema sa zdravstvenom reputacijom proizvoda. U poljoprivrednoj proizvodnji kultura koje se koriste za proizvodnju hrane, kada se prilikom uzgoja koristi gnoj dobiven iz mulja nakon pročistača otpadnih voda, najveći je problem prepoznat u segmentu prihvaćenosti takvih proizvoda na tržištu. Naime, tržište je nepovjerljivo prema takvom proizvodu sa stajališta zdravstvene i ekološke ispravnosti. Nadalje, ovom metodom mogla bi se iskoristiti tla lošije kvalitete i nepovoljnih agroklimatskih uvjeta koja ne mogu konkurirati u konvencionalnoj proizvodnji hrane. Iz perspektive energetskog planiranja, biomasa predstavlja optimalan oblik među obnovljivim izvorima energije jer je izvor gotovo svih korisnih oblika energije. Zbog svega navedenog, kao idealne energetske kulture se nameću sterilna rizomatska trava miskantus i biljka iz porodice sljezova virdžinijski sljez. Cilj ovoga istraživanja analiza je biomase energetskih kultura gnojenih različitim količinama mulja iz pročistača otpadnih voda, jednako u energetskom i ekološkom smislu.