Društvena uloga i značaj gradske poljoprivrede

diplomski rad

• Naslov (engleski): Social role and impact of urban agriculture
• Autor: Ana Poštek
• Mentor: Marija Cerjak (mentor)
• Član povjerenstva: Marija Cerjak (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivica Kisić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Željka Mesić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Agronomski fakultet; (Marketing u poljoprivredi); Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-03-19, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOTEHNIČKE ZNANOSTI; Poljoprivreda (agronomija)

Sažetak

S obzirom da se svjetska populacija svakim danom povećava, tako raste i njihova potreba za hranom. Većina svjetske populacije nalazi se u gradskim središtima udaljenim od mjesta proizvodnje hrane. Kako bi smanjili ovisnost o hrani čija je proizvodnja često pod utjecajima vanjskih prilika (i neprilika) te koja prelazi ponekad i stotine kilometara kako bi došla do potrošača, gradsko stanovništvo se okreće vlastitoj proizvodnji hrane unutar grada, odnosno gradskoj poljoprivredi. Gradsko stanovništvo oduvijek se bavilo nekim oblikom poljoprivrede unutar gradova. No, kroz vrijeme su se razvili razni oblici gradske poljoprivrede, kao što su društveni vrtovi, farme i vrtovi raznih ustanova, uzgoj biljaka integriran u zgradama i vertikalne gradske farme. Uz svoje razne uloge – ekonomsku, ekološku, prostornu i zdravstvenu, gradska poljoprivreda ima i vrlo važnu društvenu ulogu. Neke od društvenih uloga gradske poljoprivrede su: poticanje aktivizma, rodne jednakosti, društvene kohezije i socijalne uključenosti, edukacija, socijalizacija i očuvanje kulturne baštine. U svijetu i Hrvatskoj postoje mnogi primjeri gradske poljoprivrede, često s ekonomskom ili ekološkom ulogom kao primarnom. No, sve je više primjera kojima je primarna uloga ona društvena te su takvi navedeni kao primjeri u ovom radu.

Sažetak (engleski)

As the world's population increases every day, so does their need for food. Most of the world's population is located in urban centers away from food production sites. In order to reduce food dependence, which is often influenced by external circumstances and many times goes hundreds of kilometers to reach consumers, the urban population turns to their own food production within the city, that is, urban agriculture. The urban population has always engaged in some form of agricultural activities within cities. But over time, various forms of urban agriculture have evolved, such as community gardens, farms and gardens of various establishments, plant growing integrated in buildings and vertical urban farms. In addition to its various impacts - economic, ecological, spatial and health, urban agriculture has a very important social impact. It appears differently at different locations. Some of the social impacts of urban agriculture can be: fostering activism, gender equality, social cohesion and social inclusion, education, socialization and preservation of cultural heritage. There are many examples of urban agriculture in the world and in Croatia, often with an economic or environmental role as the primary one. However, there are more and more examples where the primary role is social, and such are cited as examples in this paper.

• Ključne riječi: gradska poljoprivreda; društveni vrtovi; društvena uloga; primjeri dobre prakse
• Ključne riječi (engleski): urban agriculture; community gardens; social impact; best practices
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:204:213238
• Studijski program: Naziv: Ekološka poljoprivreda i agroturizam; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar / magistra inženjer/inženjerka ekološke poljoprivrede i agroturizma (mag. ing. agr.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-10-07 07:14:33