Pages

Određivanje kemijske kakvoće procjedne vode i vode površinskog otjecanja vinogradskog padinskog tla
Određivanje kemijske kakvoće procjedne vode i vode površinskog otjecanja vinogradskog padinskog tla
Sena Rakipović
Neodgovarajuća poljoprivredna praksa narušava ekološku ravnotežu vinogradskih tala te dovodi do promjene u kakvoći procjedne vode i vode površinskog otjecanja. Cilj rada bio je odrediti kakvoću procjedne vode i vode površinskog otjecanja vinogradskog padinskog tla (pseudoglej obronačni) na pokušalištu Jazbina. Određivali su se pokazatelji kemijske kakvoće procjedne vode i vode površinskog otjecanja. Uzorci su prikupljeni jednom mjesečno, u razdoblju od 30. ožujka do 28....
Određivanje kemijskih oblika i koncetracije metala u prirodnim vodotocima
Određivanje kemijskih oblika i koncetracije metala u prirodnim vodotocima
Tena Tonković
Određivanje kemijskih oblika i koncentracije metala predstavlja osnovu za procjenu moguće toksičnosti metala prisutnih u prirodnim vodotocima (rijekama). Stoga je cilj ovog istraživanja bio odrediti koncentracije otopljenog organskog ugljika (DOC), otopljenih metala te kemijske parametre vode potrebne za računalno određivanje kemijskih oblika otopljenih metala (računalnu specijaciju metala) u uzorcima prirodnih vodotoka (rijeka Ilova Maslenjača, Pakra Jagma, Glogovnica Koritna...
Određivanje količine vode u tlu kod padinskog tla pomoću senzorske tehnologije
Određivanje količine vode u tlu kod padinskog tla pomoću senzorske tehnologije
Dora Jurišić
Ovaj diplomski rad bavi se problematikom količine vode i njenom dinamikom u padinskim tlima. Cilj rada je pomoću terenskih istraživanja i senzorske tehnologije prikazati količinu vode na nekoliko pozicija na padini na istraživanom području. Određivana je količina vlage u tlu na vrhu, sredini i dnu padine, na četiri dubine (20, 40, 60 i 80 cm). Mjerenja su provedena tijekom 6 mjeseci na vinogradsko-vinarskom pokušalištu Jazbina. Najviše vrijednosti vlage pokazali su senzori na...
Određivanje podrijetla primki graha trešnjevca pomoću fazeolina
Određivanje podrijetla primki graha trešnjevca pomoću fazeolina
Katarina Krenos
Premda u Hrvatskoj postoje povoljni agroekološki uvjeti za uzgoj graha (Phaseolus vulgaris L.), činjenica je da je u našoj zemlji ova kultura zapostavljena i da su površine pod grahom nedostatne. Glavni skladišni protein graha, fazeolin, sastoji se od kompleksa heterogenih glikoproteina s različitim sastavom polipeptida, koje kodira porodica gena. Ovo istraživanje se temeljilo na izolaciji fazeolina pomoću specifičnih PCR početnica s kojima je moguće umnožiti sekvencu gena...
Određivanje polifenola male molekulske mase u sjemenkama bobica grožđa nekih međuvrsnih križanaca vinove loze
Određivanje polifenola male molekulske mase u sjemenkama bobica grožđa nekih međuvrsnih križanaca vinove loze
Kristina Brusek
Sastav i sadržaj fenolnih spojeva bobice grožđa uvelike ovisi o genotipu vinove loze, okolišnim uvjetima te uvjetima samog uzgoja. U ovom radu, istraživanje je provedeno na 19 sorata nastalih međuvrsnim križanjem sorata vrste Vitis vinifera s drugim vrstama roda Vitis te na dvije sorte Vitis vinifera sa ciljem utvrđivanja sastava i sadržaja polifenola male molekulske mase u sjemenkama bobica grožđa. Detaljnom statističkom obradom podataka utvrđene su značajne razlike u sastavu...
Određivanje površine dugog leđnog mišića u goveda primjenom različitih metoda
Određivanje površine dugog leđnog mišića u goveda primjenom različitih metoda
Jelena Kućar
Cilj ovog diplomskog rada bio je usporediti četiri različite metode mjerenja površine dugog leđnog mišića (musculus longissimus dorsi; MLD) goveda. Kao metode mjerenja korišteni su polarni planimetar, prilagođena metoda mreže s točkama, metoda dvije točke te primjena računalnog programa AutoCAD. Površine MLD-a prikupljene su od 131 mladog bika i 19 teladi te preslikane vodootpornim markerom na prozirnu foliju. Za potrebe mjerenja računalnim programom AutoCAD folije su prethodno...
Određivanje prirodnih i antropogenih radionuklida u tlu općine Dvor
Određivanje prirodnih i antropogenih radionuklida u tlu općine Dvor
Martina Novosel
Tlo je medij u kojem se radionuklidi prirodnog i antropogenog podrijetla najduže zadržavaju. Radom je obuhvaćena analiza radionuklida 238U, 40K, 137Cs i 134Cs u tlu na području općine Dvor. Rasponi koncentracija radionuklida su bili: 9-72 Bq/kg za 238U, 65-823 Bq/kg za 40K, te 3-80 Bq/kg za 137Cs (n=61). Sve izmjerene vrijednosti koncentracije 134Cs bile su ispod granice detekcije metode (<1 Bq/kg). Radom su utvrđeni i osnovni agrokemijski parametri tla na području općine Dvor....
Određivanje pronosa nitrata na padinskom tlu pomoću lizimetara i u kontroliranim uvjetima
Određivanje pronosa nitrata na padinskom tlu pomoću lizimetara i u kontroliranim uvjetima
Ema Kober
U uvjetima intenzivne poljoprivredne proizvodnje koristi se značajna količina gnojiva i sredstava za zaštitu bilja kako bi se osigurali visoki i stabilni prinosi. Ovim istraživanjem kvantificirao se pronos nitrata (NO3-) na padinskom tlu u procjednoj vodi kombinacijom terenskog monitoringa i istraživanja u kontroliranim uvjetima. Nitrati u uzorcima vode iz lizimetara određeni su spektrofotometrijski primjenom metode segmentiranog protoka na ionskom analizatoru, a nitrati iz uzoraka...
Određivanje razvijenosti poljoprivrede na razini županija Republike Hrvatske
Određivanje razvijenosti poljoprivrede na razini županija Republike Hrvatske
Maja-Mihaela Salopek
U radu je uspoređena razvijenost poljoprivrede četiriju županija Republike Hrvatske- Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije. Usporedba je napravljena pomoću metode analitičkog hijerarhijskog procesa (AHP), a kriteriji koji su se koristili za usporedbu su ekonomski, strukturalni i isplaćene potpore u poljoprivredi. Međimurska županija se prema odabranim kriterijima i podkriterijima vrednovanja pokazala najrazvijenijom županijom od...
Određivanje rezidua parafina u saću izgrađenom na patvorenim satnim osnovama
Određivanje rezidua parafina u saću izgrađenom na patvorenim satnim osnovama
Maja Matošević
Pčelinji vosak (lat.:Cera flava) je prirodni vosak kojeg proizvodi i izlučuje medonosna pčela (Apis mellifera L.) i od njega gradi saće. Najveći potrošač pčelinjeg voska je pčelarska industrija. Pčelari vosak koriste za proizvodnju satnih osnova, koje se u tehnologiji pčelarenja koriste, kako bi pčelama omogućili bržu i kontroliranu izgradnju saća. Zbog povećane potražnje, nedostatnih količina na tržištu, relativno visoke cijene i nedostatka rutinske kontrole, pčelinji...
Određivanje sposobnosti zadržavanja vode u pilećem mesu EZ-DripLoss (EZ) metodom
Određivanje sposobnosti zadržavanja vode u pilećem mesu EZ-DripLoss (EZ) metodom
Andrija Žanetić
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj mase, odnosno promjera uzorka, orijentacije vlakana i vremenskog perioda na sposobnosti zadržavanja vode pilećeg mesa EZ metodom. Istraživanje je provedeno na uzorcima pilećeg mesa od 40 brojlerskih pilića linije Ross 308 zaklanih u dobi od 35 dana. Nakon klanja i evisceracije, trupovi su hlađeni na 4°C tijekom 24 sata. Uzorci za analizu su uzeti u laboratoriju iz prsnog mišićja (m. pectoralis) svakog trupa 24 sata post mortem....
Određivanje sumporovodika u vinima s tržišta
Određivanje sumporovodika u vinima s tržišta
Lucija Radoš
Vino je jedan od malobrojnih prehrambenih proizvoda koje potrošač izabire na osnovi senzornih kriterija. Aromu ili miris vina čini međusobno djelovanje više stotina kemijski različitih lako hlapljivih spojeva. Pojava sumporovodika (H2S) česta je mana mladih vina fermentiranih u spremnicima inoksa. U vinu se javlja miris pokvarenih jaja. Veoma se jako osjeti jer ima niski mirisni prag detekcije (0,5 μg/L). Cilj ovog rada je utvrditi aromatski profil mladih crnih i bijelih vina s...

Pages