Pages
-
-
Kemijska kakvoća procjedne vode vinogradskog padinskog tla na pokušalištu Jazbina
-
Iva Bandov Procjedna voda je voda koja se procjeđuje i ispire kroz dublje slojeve tla te može onečistiti podzemnu vodu koja je glavni izvor vode za piće. Stoga je cilj ovog istraživanja bio odrediti kemijsku kakvoću procjedne vode vinogradskog padinskog tla na pokušalištu Jazbina s obzirom na lokaciju uzorkovanja na padini - vrh, sredina i dno padine. Za interpretaciju rezultata koristio se Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/2008) te je utvrđeno je da su vrijednosti...
-
-
Kemijska karakterizacija i varijacije u sastavu sirovog propolisa u pčelinjoj zajednici (Apis mellifera L.)
-
Soledad-Dea Jerman Propolis je biljni materijal koji radilice skupljaju s pupova različitih biljnih vrsta, miješaju ga s voskom te ga koriste u konstrukciji i adaptaciji košnice. Cilj ovoga rada bio je provesti kemijsku karakterizaciju propolisa na razini pčelinje zajednice prateći varijacije sastava propolisa unesenog na različite pozicije u košnici (plodište, medište) tijekom proizvodne sezone na dvije pokusne lokacije, kako bi se utvrdile razlike u kemijskom sastavu u ovisnosti o botaničkom i...
-
-
Kemijska karakterizacija meda i propolisa s otoka Čiovo
-
Marlena Miše Otok Čiovo ima dugu tradiciju u pčelarstvu, a otočna flora omogućuje proizvodnju različitih vrsta meda i propolisa. Cilj ovog rada je bio provesti kemijsku karakterizaciju meda i propolisa s otoka Čiovo. Prikupljeni uzorci meda analizirani su klasičnim fizikalno-kemijskim metodama i metodom infracrvene (FTIR-ATR) spektroskopije, a uzorci sirovog propolisa navedenom spektroskopskom metodom. Rezultati su pokazali kako je prosječan udio vode u analiziranim uzorcima meda iznosio 17,1 %,...
-
-
Kemijska karakterizacija pčelinjeg otrova primjenom infracrvene (FTIR-ATR) spektroskopije
-
Marko Levanić Pčelinji je otrov (apitoksin) vrijedan proizvod medonosne pčele (Apis melifera L.) sa širokom primjenom i rastućom potraţnjom u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, Glavninu njegova sastava čine peptidi i enzimi (60-70%). Cilj je ovog rada bio provesti detaljnu kemijsku karakterizaciju otrova medonosne pčele metodom infracrvene spektroskopije. Uzorci pčelinjeg otrova prikupljeni su iz 3 pokusne pčelinje zajednice izravno iz ţalca pčela radilica različite dobi i metodom...
-
-
Kemijska svojstva antropogenih tala na flišu u maslinicima Kaštelanskog zaljeva
-
Marta Štefek Cilj istraživanja bio je utvrditi osnovna kemijska svojstva i sadržaj potencijalno
toksičnih elemenata (PTE) u tlima maslinika, te procijeniti onečišćenje tala. Terenski
dio istraživanja proveden je na području Kaštelanskog zaljeva u 30 maslinika. Na
svakoj lokaciji uzet je prosječni uzorak površinskog horizonta (0-30 cm)
antropogenog tla razvijenog na flišu. U prosječnim uzorcima antropogenih tala
maslinika na istraživanom području analizirane su sljedeće fizikalne i...
-
-
Kemijska svojstva crvenica pri različitom korištenju zemljišta
-
Tanja Vujanović Crvenica je rezidualno kambično tlo crvene boje nastalo na vapnencima i dolomitima pod
utjecajem mediteranske klime. Različiti načini korištenja zemljišta, tj. načini obrade, gnojidbe
i primjene zaštitnih sredstava, rezultiraju promjenama kemijskih, fizikalnih i bioloških
svojstava tla. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi odabrana svojstva crvenica pri različitom
korištenju (maslinarstvo, vinogradarstvo) i pod prirodnom vegetacijom kao kontrolom,
usporediti analitičke...
-
-
Kemijske promjene sastava i boje sjemena sezama u procesu kondukcijskog sušenja tostiranjem
-
Tea Mavričić Sezam (Sesamum indicum L.) kao visokovrijedna uljna kultura predstavlja jednu od najznačajnijih sirovina za proizvodnju jestivog ulja u svijetu. Ovisno o sorti i uvjetima uzgoja sjeme sadrži 44-58% ulja. Plod sezama je tobolac, dlakav, pravokutnog presjeka. Sjeme sezama nalazi se u tobolcu, u kojem ima od 50 do 80 sjemenki. Ovisno o svojstvima sorte sjemenke mogu biti bijele, žućkaste, crne, sive ili smeđe boje. Sjemenka sezama ima gotovo najveći sadržaj ulja među uljaricama.
Kako...
-
-
Kemijske promjene tijekom dekristalizacije meda primjenom različitih toplinskih tretmana
-
Gabriela Grdović Kristalizacija je prirodno svojstvo meda jer med predstavlja prezasićenu vodenu otopinu šećera te su određene vrste meda ovisno o udjelu i omjeru fruktoze i glukoze sklonije brzoj kristalizaciji. Dekristalizacijom se nerijetko u praksi med dovodi u prvotno tekuće stanje. Cilj je ovog rada bio istražiti kemijske promjene tijekom procesa dekristalizacije meda primjenom različitih toplinskih tretmana. Uzorci 10 vrsta meda u kristaliziranom stanju (med od uljane repice, suncokreta, lipe,...
-
-
Kemijske promjene u tlu i prinos rotkvice uslijed primjene pepela iz biomase
-
Luka Vujec Pepeo se koristi u poljoprivredi od davnina, međutim uslijed modernizacije poljoprivredne proizvodnje i razvoja petrokemijske industrije u posljednjih nekoliko desetljeća još uvijek nije našao širu primjenu u praksi. Povećanjem broja bioelektrana, koje su poticane u svrhu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije, generiraju se kao nusproizvod i velike količine pepela iz biomase koje je potrebno zbrinuti, odnosno uspostaviti održivo gospodarenje pepelom iz biomase. Kao...
-
-
Kemijske značajke tla i raspodjela flore s obzirom na različito korištenje zemljišta u PP Žumberak-Samoborsko gorje
-
Luka Šaravanja Korištenje i gospodarenje tlom ima značajan izravan utjecaj na prirodne resurse te na biljni i
životinjski svijet. Promjene u korištenju tla mogu dovesti do degradacije tla kao i do smanjenja
biološke raznolikosti. Način korištenja zemljišta očituje se u funkcionalnoj dimenziji zemljišta
sa stajališta potrebe čovjeka i njegovih gospodarskih aktivnosti. Prema dostupnim podacima
poljoprivredne površine u zaštićenim područjima zastupljene su s udjelom od 10%. Od toga...
-
-
Kemijske značajke tla u PP Medvednica s obzirom na primjenu soli u zimskim uvjetima održavanja ceste
-
Martina Bulić Zimsko održavanje ceste u Parku prirode Medvednica jedno je od značajnijih pritisaka okoline na spomenuto zaštićeno područje. Kako bi se osigurali povoljni uvjeti na cesti za sigurno i neometano odvijanje prometa česta je primjena industrijske soli. Otapanjem snijega i leda nataložena sol s vodom dospijeva u tlo te na taj način utječe na kemijske parametre tla. Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj primjene industrijske soli na varijabilnost reakcije tla, vrijednost električne...
-
-
Kemijski i masnokiselinski sastav mišićnog tkiva šarana (Cyprinus carpio) pri različitoj učestalosti hranidbe
-
Marko Sokolić Provedeno je istraživanje utjecaja učestalosti hranidbe mlađi šarana (Cyprinus carpio L.) na kemijski i masenokiselinski sastav tkiva. Ribe su hranjene na ribnjacima Grudnjak i Jasinje 2, 3 i 4 puta dnevno (2x, 3x, 4x) potpunom krmnom smjesom za slatkovodnu ribu (35% SP i 9% SM) jednakom količinom hrane (2% ukupne mase ribe) u trajanju od 90 dana. Rezultati su ukazali na značajnije nakupljanje masti u mišićnom tkivu kod riba s nižom učestalosti hranidbe. Kod riba hranjenih višom...
Pages
