Genetska raznolikost graha trešnjevca

diplomski rad

• Naslov (engleski): Genetic diversity of the common bean landrace "Trešnjevac"
• Autor: Marija Radić
• Mentor: Klaudija Carović-Stanko (mentor)
• Član povjerenstva: Klaudija Carović-Stanko (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Zlatko Šatović (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Snježana Bolarić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Agronomski fakultet; (Biljna bioraznolikost); Zagreb
• Datum i država obrane: 2017-09-29, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOTEHNIČKE ZNANOSTI; Poljoprivreda (agronomija)

Sažetak

Grah (Phaseolus vulgaris L.) je najvažnija zrnata mahunarka za ljudsku prehranu u svijetu. U Hrvatskoj je grah zapostavljena kultura i uzgajaju ga mali poljoprivredni proizvođači na tradicionalan način. U proizvodnji dominiraju tradicijski kultivari među kojima je najrašireniji 'Trešnjevac'. Hrvatski tradicijski kultivari su prilagođeni specifičnim uzgojnim uvjetima i pokazuju veliku raznolikost morfoloških i agronomskih svojstava. 106 primki tradicijskog kultivara graha 'Trešnjevca' analizirano je pomoću 19 mikrosatelitnih biljega (SSR), od toga je 'Niski Trešnjevac' imao 78 primki, a 'Visoki Trešnjevac' 28 primki. Ukupno je identificirano 65 različitih alela, broj alela po lokusu (Na) se kretao od 2 do 8, a prosjek je bio 3,824. Kod 'Niskog Trešnjevca' se broj alela po lokusu kretao od 1 do 6 s prosjekom od 2.706 alela po lokusu. Broj alela po lokusu kod 'Visokog Trešnjevca' se kretao od 2 do 5 s prosjekom od 3.059 po lokusu. Kod 'Niskog Trešnjevca' alelno bogatstvo (Nar) se kretalo od 1.000 do 4.666, s prosjekom od 2.353 po lokusu, a kod 'Visokog Trešnjevca' od 1.741 do 4.563, s prosjekom od 2.979 po lokusu. Od 17 lokusa 5 ih je monomorfno u skupini primki 'Niski Trešnjevac', dok su u skupini 'Visoki Trešnjevac' svi lokusi polimorfni. Utvrđeno je da je u prosjeku očekivana heterozigotnost za obje skupine bila vrlo niska što je bilo i očekivano s obzirom da je grah samooplodna kultura. Od ukupno 65 alela, 13 ih je identificirano samo u skupini 'Niskog Trešnjevca', 19 samo u skupini 'Visokog Trešnjevca', a 33 alela su bila identificirana u obje skupine.

Sažetak (engleski)

Common Bean (Phaseolus vulgaris L.) is the most important grain legume for human consumption worldwide. In Croatia, common bean is a neglected crop and it is cultivated by small-scale farmers in a traditional way. One of the most widely used landraces in production is 'Trešnjevac'. Croatian landraces are adapted to specific growing conditions, showing a great variability in morphological and agronomic traits. 106 accessions of common bean landraces 'Trešnjevac' were analysed using 19 microsatellite markers (SSR), from which 78 accessions were bush common bean landraces 'Niski Trešnjevac' and 28 accessions were climbing common bean landraces 'Visoki Trešnjevac'. A total of 65 different alleles were detected, ranging from 2 to 8 alleles per microsatellite locus with an average of 3,824. Number of alleles per locus within 'Niski Trešnjevac' was ranging from 1 to 6 with an average of 2.706 per locus; and within 'Visoki Trešnjevac' from 2 to 5 with an average of 3.059 per locus. Allelic richness (Nar) within 'Niski Trešnjevac' was ranging from 1.000 to 4.666 with an average of 2.353 per locus, and within 'Visoki Trešnjevac' from 1.741 to 4.563 with an average of 2.979 per locus. Out of 17 loci, 5 was monomorphic within 'Niski Trešnjevac', and within 'Visoki Trešnjevac' they were all polymorphic. Expected heterozygosity (HE) for both groups was very low as expected due to the fact that bean was a self- pollinated crop. Out of 65 alleles, 13 were identified within 'Niski Trešnjevac', and 19 within 'Visoki Trešnjevac', and 33 alleles was identified in both groups.

• Ključne riječi: grah; mikrosatelitni biljeg (SSR); tradicijski kultivar; aleli; lokus
• Ključne riječi (engleski): common bean; microsatellite markers; SSR; landraces; alleles; locus
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:204:313632
• Studijski program: Naziv: Biljne znanosti; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar / magistra inženjer/inženjerka biljnih znanosti (mag. ing. agr.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2017-10-23 10:12:58