Pametni vrtovi

završni rad

• Naslov (engleski): Smart gardens
• Autor: Amalka Perović
• Mentor: Ivana Šestak (mentor)
• Član povjerenstva: Ivana Šestak (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Martina Skendrović Babojelić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivana Vitasović Kosić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Agronomski fakultet; (Opća proizvodnja bilja); Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-09-17, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOTEHNIČKE ZNANOSTI; Poljoprivreda (agronomija)

Sažetak

Pametni vrtovi predstavljaju inovativno rješenje koje kombinira modernu tehnologiju s
hortikulturom kako bi se optimiziralo uzgoj biljaka u urbanim i ruralnim sredinama. Ovaj rad
istražuje koncept pametnih vrtova, njihove komponente, prednosti i izazove u implementaciji.
Pametni vrtovi koriste senzore, IoT (Internet of Things) uređaje i automatizirane sustave za
praćenje i upravljanje uvjetima uzgoja. Senzori prate parametre kao što su vlažnost tla,
temperatura, razina svjetlosti i kvaliteta zraka, pružajući korisnicima podatke za donošenje
informiranih odluka. Glavne prednosti pametnih vrtova uključuju smanjenje potrošnje vode,
povećanje prinosa, unapređenje kvalitete biljaka i smanjenje ljudskog napora. Nadalje, pametni
vrtovi mogu imati važnu ulogu u urbanom vrtlarstvu, omogućujući proizvodnju svježih
namirnica u gradskim sredinama i doprinoseći održivosti urbanih zajednica. Međutim,
implementacija pametnih vrtova suočava se s određenim izazovima, uključujući visoke početne
troškove, ograničen uzgojni prostor i potencijalne rizike povezane s IoT uređajima. Unatoč tim
izazovima, očekuje se da će napredak tehnologije i povećana svijest o održivosti potaknuti širu
primjenu pametnih vrtova u budućnosti.

Sažetak (engleski)

Smart gardens represent an innovative solution that combines modern technology with
horticulture to optimize plant cultivation in both urban and rural settings. This paper explores
the concept of smart gardens, their components, advantages, and challenges in implementation.
Smart gardens use sensors, IoT (Internet of Things) devices, and automated systems to monitor
and manage growing conditions. Sensors track parameters such as soil moisture, temperature,
light levels, and air quality, providing users with data to make informed decisions. The main
advantages of smart gardens include reduced water consumption, increased yields, improved
plant quality, and reduced human effort. Furthermore, smart gardens can play a significant role
in urban gardening, enabling the production of fresh produce in urban areas and contributing to
the sustainability of urban communities. However, the implementation of smart gardens faces
certain challenges, including high initial costs, limited growing space, and potential risks
associated with IoT devices. Despite these challenges, technological advancements and
increased awareness of sustainability are expected to drive the broader adoption of smart
gardens in the future.

• Ključne riječi: Internet stvari; senzori; automatizacija; digitalne tehnologije; održivost; ušteda resursa
• Ključne riječi (engleski): Internet of Things; sensors; automation; digital technologies; sustainability; resource savings
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:204:829154
• Studijski program: Naziv: Agroekologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka agroekologije (univ. bacc. ing. agr.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-11-22 09:53:02