Utjecaj soja kvasca na aromatski profil vina Sauvignon bijeli

diplomski rad

• Autor: Juraj Karković
• Mentor: Ana Jeromel (mentor)
• Član povjerenstva: Ana Jeromel (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marin Mihaljević Žulj (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marko Karoglan (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Agronomski fakultet; (Vinogradarstvo i vinarstvo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2016-09-29, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOTEHNIČKE ZNANOSTI; Poljoprivreda (agronomija); Vinogradarstvo i vinarstvo

Sažetak

Aromatski profil pojedinog vina definiran je genetskim svojstvima sorte, agroklimatskim
uvjetima i proizvodnoj godini, kemijskim sastavom mošta i samim kvascem koji provodi
alkoholnu fermentaciju. Različitost u metabolizmu komercijalno dostupnih sojeva kvasca
uvelike može utjecati na koncentraciju stvorenih fermentacijskih aroma čime se u konačnici
značajno modificira aromatski profil dobivenog vina. Ovo istraživanje proučava utjecaj
različitih sojeva kvasca na aromatski profil vina Sauvignon... Više bijeli, berba 2013. Istraživanje je
provedeno u nasadu Sauvignona bijelog (Vitis vinifera L.) posađenim u Svetom Ivanu Zelini.
Berba je obavljena ručno, u trenutku tehnološke zrelosti. U istraživanju su korišteni
komercijalni sojevi kvasca koji se nalaze na tržištu: Lalvin EC1118, Lalvin R2, Anchor
VIN13, Uvaferm exence, Flavia+QA23. Provedena je kemijska analiza pojedinih viših
alkohola, hlapivih estera te terpena i C13 norizoprenoida primjenom plinske kromatografije.
Na temelju provedenog istraživanja potvrđen je utjecaj različitih sojeva kvasaca na sintezu
pojedinih spojeva fermentacijske arome kao i na oslobađanje spojeva nosioca primarne
arome. Iz dobivenih rezultata možemo izdvojiti sojeve kvasca VIN13 i Flavia+QA23 zbog
njihove izražene sposobnosti oslobađanja monoterpena i pojedinačnih C13 norizoprenoida.
Sojevi kvasca Uvaferm exence i R2 su potvrdili svoju veću sposobnost sinteze
fermentacijskih aroma primarno 2-fenil etanola te etil butirata. Sakrij dio sažetka

Sažetak (engleski)

Aromatic profile of each wine is defined by genetic characteristics of the variety, agroclimatic
conditions and production year, the chemical composition of must and by the yeast
which produces the alcoholic fermentation. Differences in metabolism of commercially
available yeast strains can greatly affect the concentration generated by the fermentation
aromas which can significantly modify the aromatic profile of the resulting wine. This
research examines the influence of different yeast... Više strains to the aromatic profile of wines
Sauvignon Blanc, vintage 2013. The research was conducted in a wine yard of Sauvignon
Blanc (Vitis vinifera L.) planted in Sveti Ivan Zelina. The harvest was manual, at the time of
technological maturity. Commercial yeast strains were used for the purposes of this research:
Lalvin EC1118, Lalvin R2, Anchor VIN13, Uvaferm Exence, Flavia + QA23. Chemical
analysis of certain higher alcohols was also conducted, as well as analysis of volatile esters,
terpens and C13 norizoprenoids, using the application of gas chromatography. The research
confirmed the influence of different yeast strains on the synthesis of certain compounds of
fermentational aromas as well as the release of compounds responsible for primary aroma.
The results show that yeasts VIN13 and Flavia+QA23 have an exceptional ability to release
monoterpens and individual C13 norizoprenoids. Yeast strains of Uvaferm Exence and R2
have confirmed their greater ability to synthesize fermentational aromas, primarily 2-phenil
ethanol and ethyl butyrate. Sakrij dio sažetka

• Ključne riječi: alkoholna fermentacija; Sauvignon bijeli; kvasac; Lalvin EC1118; Lalvin R2; Anchor VIN13; Uvaferm exence; Flavia+QA23
• Ključne riječi (engleski): alcoholic fermentation; Sauvignon blanc; yeast; Lalvin EC1118; Lalvin R2; Anchor VIN13; Uvaferm exence; Flavia+QA23
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:204:741713
• Studijski program: Naziv: Hortikultura; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/ magistra inženjer/inženjerka hortikulture (mag. ing. agr.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-12-14 07:44:08