| Naslov (hrvatski) | Evaluacija aromatskog i polifenolnog potencijala autohtonih sorata vinove loze u postupku klonske selekcije : priručnik o rezultatima VIP projekta |
| Autor | Edi Maletić |
| Urednik | Edi Maletić |
| Ostale odgovornosti | Jasminka Karoglan Kontić (Suradnik) |
| Ostale odgovornosti | Darko Preiner (Suradnik) |
| Ostale odgovornosti | Ana Jeromel (Suradnik) |
| Ostale odgovornosti | Zvjezdana Marković (Suradnik) |
| Ostale odgovornosti | Željko Andabaka (Suradnik) |
| Ostale odgovornosti | Domagoj Stupić (Suradnik) |
| Ostale odgovornosti | Luna Maslov (Suradnik) |
| Ostale odgovornosti | Ivana Tomaz (Suradnik) |
| Ostale odgovornosti | Marina Pavlović (Suradnik) |
| Autorova ustanova | Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet |
| Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana | BIOTEHNIČKE ZNANOSTI Poljoprivreda (agronomija) Vinogradarstvo i vinarstvo |
| Sažetak (hrvatski) | Metoda klonske selekcije zasniva se na pretpostavci da u proizvodnim nasadima
postoji stanovita genetska i zdravstvena varijabilnost, te da izbor elitnih
trsova, njihovo ispitivanje i sukcesivno razmnožavanje mogu dovesti do izdvajanja
superiornih klonova koji mogu značajno unaprijediti proizvodnju grožđa
i vina neke sorte. Cilj klonske selekcije je, iz populacije sorte u razmnožavanju,
eliminirati negativne, te identificirati pozitivne mutante s vinogradarsko-vinarskog
aspekta, slobodne od gospodarski značajnih vegetativno prenosivih bolesti,
te kontroliranim razmnožavanjem dovesti iste u status priznatog klona u
kategoriji „certificirani sadni materijal“.
U RH do 2000. godine nije bilo sustavne selekcije, pogotovo klonske selekcije,
pa su naši rasadničari prisiljeni, ukoliko žele proizvoditi kvalitetniji sadni materijal,
klonove za podizanje matičnih nasada nabavljati u inozemstvu. U slučaju
hrvatskih autohtonih sorata se ne može niti to, jer ih u proizvodnji inozemnih
rasadnika u pravilu nema. Klonska selekcija pokrenuta je 2000. godine, do
danas na ukupno 12 sorata vinove loze: Kraljevina, Škrlet, Žlahtina, Moslavac,
Graševina, Plavac mali, Plavina, Maraština, Grk, Vugava, Pošip i Debit. Kod
svih ovih sorata su u dosadašnjem tijeku selekcije uspostavljeni pokusni nasadi
klonskih kandidata koji omogućavaju njihovu usporedbu u ujednačenim uvjetima.
Dosadašnji postupak njihove evaluacije se svodio na uobičajene, klasične
metode (prinos, osnovni parametri kakvoće, tolerantnost prema biotskim i
abiotskim čimbenicima...), dok moderne analitičke metode nude mogućnost
stvaranja potpunije slike o gospodarskim karakteristikama i proizvodnoj vrijednosti
promatranih klonskih kandidata. To se prije svega odnosi na analizu
kemijskih spojeva u grožđu (ili sekundarnih metabolita) važnih za kakvoću
budućeg vina, poput polifenola i aromatskih spojeva.
Svrha ovog istraživanja je bila proširiti gospodarsku evaluaciju klonskih kandidata
najvažnijih autohtonih sorata vinove loze, te temeljem rezultata dobivenih
dodatnim analizama dobiti potpuniju sliku o njihovoj vrijednosti u svrhu izbora
najboljih klonova koji će se uključiti u završno ispitivanje (homologaciju). Time
se stvorila osnova za bolje iskorištenje potencijala ovih sorata, te bolju i točniju
valorizaciju njihovih proizvodnih značajki. |
| Ključne riječi (hrvatski) | |
| Jezik | hrvatski |
| Vrsta publikacije | Autorska knjiga-Znanstvena knjiga-Ostali udžbenici/priručnici |
| Status objave | Objavljen |
| Vrsta recenzije | Nepoznato |
| Verzija publikacije | Objavljena verzija rada (izdavačev PDF) |
| Broj stranica | 39 str. |
| ISBN | 9789537878795 |
| URN:NBN | urn:nbn:hr:204:975033 |
| Datum objave elektroničkog izdanja | 2018 |
| URL dokumenta | https://unizg.eindigo.net/?pr=i&id=32306 |
| Vrsta resursa | Tekst |
| Izdavač | Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet |
| Mjesto izdavanja | Zagreb |
| Prava pristupa | Otvoreni pristup |
| Uvjeti korištenja |  |
| Datum i vrijeme pohrane | 2024-09-30 11:37:22 |
