Regionalna obilježja poljoprivredne proizvodnje Kontinentalne Hrvatske

Znanstveni rad - Pregledni rad

• Naslov (engleski): Regional characteristics of agricultural production in Continental Croatia
• Autor: Mateja Jež Rogelj
• Autor: Petar Glavota
• Autor: Magdalena Zrakić Sušac
• Autor: Ornella Mikuš
• Autorova ustanova: Sveučilište u Zagrebu; Agronomski fakultet
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOTEHNIČKE ZNANOSTI; Poljoprivreda (agronomija)

Sažetak (engleski)

The aim of the paper was to determine selected economic and production indicators of the agricultural development in Continental Croatia from 2009 to 2018. The age structure of the family farm holders is more favorable in Continental Croatia (a higher proportion of those under the age of 41; a lower proportion of those over the age of 65) in relation to the national average, while the education is lower (education coefficient 1. 38). The number of employees in agriculture is declining, while the foreign trade of agriculture, forestry and fisheries recorded an increase in value in the observed period. The utilized agricultural area increased in the observed period solely due to the increase in the area under permanent grassland, which had a negative impact on the gross value added of agriculture, which has a negative trend in the observed period. Previously mentioned is also a consequence of the decline in livestock production, in particular cattle and pig production. Croatian agriculture needs a generational renewal that will at the same time contribute to improving the educational structure and also a greater focus on livestock production that creates greater added value.

Sažetak (hrvatski)

Cilj rada bio je dati pregled odabranih socio-ekonomskih i proizvodnih pokazatelja na području Kontinentalne Hrvatske te ih usporediti s državnim prosjekom u razdoblju od 2009. do 2018. godine. Dobna struktura nositelja OPG-ova je povoljnija u Kontinentalnoj Hrvatskoj (veći udio mlađih od 41 godine; manji udio starijih od 65 godina) u odnosu na državni prosjek dok je obrazovna lošija (koeficijent obrazovanosti 1,38). Broj zaposlenih u poljoprivredi je u padu, dok vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrede, šumarstva i ribarstva bilježi rast vrijednosti u promatranom razdoblju. Korištene poljoprivredne površine su se povećale u promatranom razdoblju isključivo zbog povećanja površina pod trajnim travnjacima što se negativno odrazilo na bruto dodanu vrijednost poljoprivrede koja ima negativan trend u promatranom razdoblju. Navedeno je i posljedica smanjenja stočarske proizvodnje, posebice govedarstva i svinjogojstva. Hrvatskoj poljoprivredi potrebna je generacijska obnova koja će ujedno pridonijeti poboljšanju obrazovne strukture i veća usmjerenost sredstava u stočarsku proizvodnju koja stvara veću dodanu vrijednost.

• Ključne riječi (engleski): agriculture, Continental Croatia, production indicators, RH, socio-economic characteristics
• Ključne riječi (hrvatski): Kontinentalna Hrvatska, poljoprivreda, proizvodni pokazatelji, RH, socio-ekonomska obilježja
• Jezik: hrvatski
• Vrsta publikacije: Znanstveni rad - Pregledni rad
• Status objave: Objavljen
• Vrsta recenzije: Recenziran - domaća recenzija
• Verzija publikacije: Objavljena verzija rada (izdavačev PDF)
• Naslov časopisa: Glasnik Zaštite Bilja
• Brojčani podaci: vol. 43., br. 3., str. 4-12
• p-ISSN: 0350-9664
• e-ISSN: 2584-3265
• DOI: https://doi.org/10.31727/gzb.43.3.1
• URN:NBN: urn:nbn:hr:204:225704
• Datum objave publikacije: 2020
• URL dokumenta: https://hrcak.srce.hr/238420
• Vrsta resursa: Tekst
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-03-04 08:12:11