Ukrasna vrijednost invazivnih biljnih vrsta Hrvatske

Stručni rad - Stručni rad

• Naslov (engleski): Decorative value of invasive plant species in Croatia
• Autor: Dubravka Dujmović Purgar
• Autor: Mila Domljanović https://orcid.org/0000-0001-5008-3797
• Autor: Eleonora Paurić https://orcid.org/0000-0003-0131-8697
• Autor: Lara Stura https://orcid.org/0000-0002-1243-6288
• Autorova ustanova: Sveučilište u Zagrebu; Agronomski fakultet
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOTEHNIČKE ZNANOSTI; Poljoprivreda (agronomija)

Sažetak (hrvatski)

Istraživanje invazivnih biljnih vrsta provedeno je na području tri regije Republike Hrvatske (SZ Hrvatska, Slavonija i Dalmacija) gdje je zabilježeno ukupno 36 invazivnih biljnih svojti s ukrasnom vrijednosti. Od ukupno 36 svojti s ukrasnom vrijednosti, njih 29 su na područje Hrvatske namjerno unesene s ciljem uzgoja. Nakon određenog vremena, kultivirane biljke pobjegle su iz uzgoja i spontano počele rasti na različitim staništima te danas takve biljke označavamo terminom „Planta hortifuga“. Zabilježeno je ukupno 20 biljnih porodica, a najzastupljenija porodica s 10 svojti je porodica Asteraceae. Na području sve tri regije zabilježeno je 12 zajedničkih svojti. Isključivo na prostorima Dalmacije zabilježeno je devet svojti. U Slavoniji nije zabilježena niti jedna svojta koja se može ubrojiti u kategoriju invazivnih alohtonih vrsta, a da nije već prisutna u ostale dvije regije, ali su na području sjeverozapadne Hrvatske dokumentirane četiri biljne svojte koje nisu zabilježene niti u jednom drugom dijelu Hrvatske. Sjeverozapadnom Hrvatskom te Slavonijom proširile su se biljne vrste koje najčešće izvorno potječu s područja Sjeverne Amerike, dok u Dalmaciji nailazimo na ukrasne invazivne vrste koje najčešće potječu iz Južne Amerike i Meksika. Najviše biljnih vrsta cvate tijekom proljeća i ljeta, a najzastupljeniji životni oblik su terofiti sa 16 biljnih svojti, dok su najmanje zastupljeni hemifiti i nanofanerofiti s dvije biljne svojte. Zaključujemo da se zbog bogatstva i raznolikosti ekoloških uvjeta veliki broj alohtonih vrsta uspio „udomaćiti“ u Hrvatskoj. Alohtona flora nije uvijek štetna, ali invazivna flora predstavlja opasnost stoga je potrebno provoditi određene mjere kako bi se sačuvala staništa, vrste pa i sama bioraznolikost.

• Ključne riječi (hrvatski): ukrasna vrijednost; invazivne biljne vrste; alohtone biljne vrste; Hrvatska.
• Jezik: hrvatski
• Vrsta publikacije: Stručni rad - Stručni rad
• Status objave: Objavljen
• Vrsta recenzije: Recenziran
• Verzija publikacije: Objavljena verzija rada (izdavačev PDF)
• Naslov časopisa: GLASILO FUTURE
• Brojčani podaci: vol. 4, br. 5-6, str. 10-22
• e-ISSN: 2623-6575
• DOI: https://doi.org/10.32779/gf.4.5-6.2
• URN:NBN: urn:nbn:hr:204:513680
• Datum objave publikacije: 2021
• URL dokumenta: https://hrcak.srce.hr/278068
• Vrsta resursa: Tekst
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-02-19 08:55:53