Analiza varijabilnosti vinove loze unutar proizvodnih vinograda Zelinskog vinogorja

diplomski rad

• Naslov (engleski): The spatial variability analysis of the vine within the production vineyards of the Zelina vineyards
• Autor: Mihaela Blatančić
• Mentor: Marko Karoglan (mentor)
• Član povjerenstva: Marko Karoglan (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Darko Preiner (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Zvjezdana Marković (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Agronomski fakultet; (Vinogradarstvo i vinarstvo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-04-12, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOTEHNIČKE ZNANOSTI; Poljoprivreda (agronomija)

Sažetak

Prostorna varijabilnost u vinogradima je normalna i česta pojava koja je proizvođačima poznata oduvijek. Očituje se u bujnosti, prinosu, kvaliteti i sastavu grožđa, a najveći utjecaj na nju imaju razlike u karakteristikama površine vinograda (reljef i tlo), a nešto manji utjecaj i razlike u poziciji trsova unutar vinograda. Kao posljedica, iz različitih dijelova istog vinograda mogu se proizvesti različiti stilovi vina. Varijabilnost bujnosti vinove loze povezana je s promjenama u fizikalnim i kemijskim svojstvima tla, a utječe na prinos te kvalitetu grožđa i vina. Prostorna varijabilnost je u ovom istraživanju analizirana u vinogradima sorte 'Kraljevina' koji se nalaze u Zelinskom vinogorju, podregiji Prigorje-Bilogora u regiji Zapadna kontinentalna Hrvatska. Varijacije u kakvoći grožđa (mošta) prikazane su podacima o sadržaju šećera i ukupnih kiselina dobivenih kemijskim analizama. Iz navedenih podataka može se zaključiti kako je koncentracija ukupnih kiselina u moštu pokusnih trsova bila uglavnom povišena, dok su, s druge strane, vrijednosti sadržaja šećera bile nešto niže. Prosječan broj grozdova i prosječna masa grozdova po trsu utječu na ukupni prinos po trsu pa su stoga ovi parametri bili od velikog značaja za opis varijacija u prinosu u promatranim vinogradima. Bujnost vinove loze opisana je pomoću Ravazovog indeksa te sadržaja dušika u suhoj tvari lista. Ovaj indeks odličan je pokazatelj u kakvom su odnosu generativni i vegetativni potencijal vinove loze. Više od polovice trsova u promatranim vinogradima imaju vrijednosti Ravazovog indeksa više ili niže od optimalnog raspona, što ukazuje ili na slabije bujne ili pak pretjerano bujne trsove. Neravnoteža kod trsova, bilo da se očituje u pretjeranoj bujnosti ili u izrazito slaboj bujnosti, ima negativan utjecaj na sveukupni rast i razvoj vinove loze pa je u takvim situacijama poželjno primijeniti određene mjere poput rezidbe jačeg intenziteta za pretjerano bujne trsove ili gnojidbe dušikom za one slabije bujnosti.

Sažetak (engleski)

The spatial variability is normal and frequent occurence in vineyards which has been always known to growers. It is manifested in vine vigour, yield and quality of grapes, and it is most affected by differences in vineyards relief and soil and slightly less affected by diffrences in the position of vines within vineyard. As a consequence, different styles of wine can be produced from different parts of the vineyard. The variability of the vine vigour is associated with changes in physical and chemical properties of the soil and affects the yield and quality of grapes and wine. In this research, the spatial variability is analyzed in vineyards of variety 'Kraljevina', in winegrowing subregion Prigorje-Bilogora, in western continental Croatia. Variations in the quality of grapes (must) are shown by data on sugar content and titratable acidity obtained by chemical methods. According to the above data, it can be concluded that titratable acidity in the must of experimental vines was mainly elevated, while, on the other hand, the values of sugar content were slightly lower. The average number of clusters and the average weight of clusters per vine affect the total yield per vine, therefore, these parameters were of great importance for the description variations in yield in observed vineyards. The vigour of the vine is described by using the Ravaz index and the nitrogen content of the leaf dry matter. This index ia an excellent indicator of the relationship between the generative and vegetative potential of the vine. More than half of the vines in observed vineyards have values of the Ravaz index higher or lower than the optimal range which indicated that vines were either with lower vigour or higher vigour. Imbalance in vines, whether manifested in high or extremly low vigour, has a negative impact on overall growth and development of the vine so in that situations it is necessery to apply certain partices such as grater intensity prunning for the high vine vigour or nitrogen fertilizers for those with the low vigour.

• Ključne riječi: prostorna varijabilnost; sorta 'Kraljevina'; Zelinsko vinogorje; prinos; bujnost; kakvoća grožđa; Ravazov indeks
• Ključne riječi (engleski): spatial variability; variety 'Kraljevina'; Zelina vineyards; yield; vine vigour; quality of grapes; Ravaz index
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:204:181111
• Studijski program: Naziv: Hortikultura; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/ magistra inženjer/inženjerka hortikulture (mag. ing. agr.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-05-19 10:30:28