Završni radovi | Repozitorij Agronomskog fakulteta u Zagrebu

: Idejno krajobrazno rješenje parka na mjestu izmještenog starog groblja u Rovinju; Antonia Nina Fariš
U radu se za potrebe Izrade Idejnog Krajobraznog rješenja izmještenog starog groblja u Rovinju koji je danas nedovoljno artikuliran i zapušteni park, dovodi u vezu terenski i kabinetski rad potreban za promišljanje prostora u krizi grada u 21. st. Zbog potrebe za domišljanjem mogućih koncepata za rekonstrukciju i oblikovanje, a na konkretnoj studiji slučaja kao dijelu povijesno zaštićene cjeline grada Rovinja, koja je pod pritiscima turistifikacije i demografskih promjena,...

: Idejno rješenje krajobraznog uređenja gradskog parka Grada Samobora; Iva Leskovec Komerički
Ovim radom je planirano oblikovanje gradskog parka u gradu Samoboru. Pri izradi podloge na kojoj rad počiva, u prvi plan stavilo se detaljno istraživanje svih područja na kojima bi bilo moguće organizirati takvu krajobraznu strukturu te uključivanje socijalnog aspekta oblikovanja gradskog parka, kako bi se došlo do korektnog zaključka o adekvatnom prostoru. Analizama i istraživanjima došlo je do planiranja rješenja na prostoru Vugrinščaka kako bi se gradu Samoboru omogućio...

: Idejno rješenje krajobraznog uređenja otvorenih prostora Agronomskog fakulteta u Zagrebu; Lucija Jelavić
Otvoreni prostor Agronomskog fakulteta u Zagrebu čine prostrane zelene površine čija prostorna i krajobrazna obilježja nisu u potpunosti iskorištena. Stoga je cilj ovoga rada bio formirati idejno rješenje krajobraznog uređenja otvorenog prostora fakulteta čija će obilježja upotpuniti edukacijske, rekreacijske i boravišne funkcije prostora te povećati njegovu ambijentalnu vrijednost i prepoznatljivost. U tu svrhu provedene su inventarizacije i analize terena te anketa o...

: Idejno rješenje optimizacije postojećeg sustava površinske odvodnje u Sisačko-moslavačkoj županiji; Krešimir Kurevija
U radu je dan pregled postojeće infrastrukture sustava površinske odvodnje u općini Setuš, Sisačko-moslavačkoj županiji, s naglaskom na potrebu obnove postojećeg sustava uz mogućnost izvođenja dodatnih hidrotehničkih objekata. Da bi se navedeno postiglo, potrebno je razmotriti različite čimbenike, kao što su prostorni smještaj, karakteristike tla i klimatološke prilike. Korištenjem navedenih pokazatelja kao ulaznih podataka napravljen je hidrološki, a zatim i hidraulički...

: Identifikacija aerobno mezofilnih bakterija MALDI-TOF tehnikom u mlijeku iz mljekomata; Monica Darrer
U mlijeku dobivenom higijenskom mužnjom zdravih krava dozvoljeno je prema Pravilniku o kakvoći svježeg sirovog mlijeka do 100 000 mikroorganizama/mL što predstavlja prirodnu mikrobiotu mlijeka i nema negativan utjecaj na ukupnu kvalitetu mlijeka. Međutim, nestručnim rukovanjem tijekom i nakon mužnje ono se lako kontaminira te postaje potencijalan medij za rast i razmnožavanje mikroorganizama od kojih mogu biti štetni po zdravlje ljudi. Budući je broj aerobno mezofilnih...

: Identifikacija alternativnih zona za smještaj telekomunikacijskih stupova na području Grada Hvara; Marko Kuničić
U ovom radu su kabinetskim istraživanjem analizirani relevantni prostorni planovi i stručna literatura vezana uz tematiku smještaja telekomunikacijske infrastrukture. Na osnovu informacija dobivenih iz prostornih planova, računalnim programom QGIS odredile su se točke koje predstavljaju lokacije postojećih telekomunikacijskih stupova na odabranom području - Grad Hvar. Zatim, također na osnovu analiza relevantnih prostornih planova u računalnom programu QGIS, definirale su se točke...

: Identifikacija fitokemijskog profila listova batata (Ipomoea batatas L.); Ivana Lacković
Batat (Ipomoea batatas L.) je već dobro poznata, često korištena i jedna od važnijih povrtnih prehrambenih kultura. Zbog svoje karakteristične nutritivne vrijednosti i bogatog sastava bioaktivnih spojeva sekundarnog zadebljanja korijena, batat osim hranjive vrijednosti ima i brojne funkcionalne, a zbog čega se smatra vrlo vrijednom namirnicom i sa zdravstvenog gledišta. Primarni cilj uzgoja ove vrste je sekundarno zadebljanje korijena koji se najčešće koristi u kulinarstvu i...

: Identifikacija gljiva povezanih sa sušenjem sadnica i čokota vinove loze u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini; Marija Blažević
Vinova loza je kultura koja ima dugu povijest uzgoja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, važna je kultura koja se uzgaja na velikim površinama. Fitopatogene gljive su najvažniji i najznačajniji patogeni vinove loze. Budući da uzrokuju velike štete, u posljednjih nekoliko desetljeća sve veći značaj se posvećuje bolestima drva vinove loze čiji su uzročnici fitopatogene gljive. Tijekom 2019. godine biljni materijal sa simptomima bolesti drva vinove loze zaprimljen je u laboratorij...

: Identifikacija gljiva povezanih sa sušenjem šipka (Punica granatum L.) u Dalmaciji; Ivana Piškurić
Šipak je voćna i ukrasna vrsta čiji je fitopatološki status u Hrvatskoj slabo istražen. Podložna je napadu fitopatogenih gljiva, od kojih su uzročnici bolesti drva sve značajniji posljednjih godina u svijetu. Na više lokaliteta u Dalmaciji od 2017. do 2019., uočena su stabla šipka sa simptomima sušenja, a zbog sumnje na gljivičnu bolest drva cilj istraživanja bio je identificirati gljive uzročnike i provjeriti im patogenost. Izolirane gljive identificirane su prema...

: Identifikacija i analiza sastavnica pčelinje peludi; Mato Valentić
Medonosne pčele (Apis melifera L.) skupljaju pelud s antera biljaka, miješaju ga s izlučevinama slinovnica u kojima se nalaze različiti enzimi (amilaza, katalaza) te oko 10% nektara i kao takvog ga na goljenicama stražnjih nogu (pčelinja pelud) unose u košnicu i skladište u stanice sada. Pčelinja je pelud glavni izvor bjelančevina za pčele, a koristi se i kao hrana (kategorizirana kao funkcionalna hrana ili kao dodatak prehrani). Cilj je ovog rada bio identificirati glavne...

: Identifikacija nepoznate sorte vinove loze pronađene u Šibeniku; Ante Rupić
Vinova loza kroz povijest u Dalmaciji je bila vrlo rasprostranjena. Većina sorti koje su se uzgajale na tom području bile su autohtone. Međutim pojavom filoksere i kriptogramskih bolesti, te krize koja je uslijedila u Dalmaciji, došlo je do osipanja autohtonog sortimenta. Uz pretpostavku da na pojedinim lokacijama postoje posljednji trsovi sorti koji se smatraju nestalima, 2018. godine pronađen je trs nepoznate sorte (NN-Šibenik), na rubu borove šume, u gradu Šibeniku, na mjestu gdje...

: Identifikacija nepoznatih sorata vinove loze pronađenih u Ravnim Kotarima; Nina Štulić
Identifikacijom nepoznatih genotipova vinove loze, utvrđivanjem sinonima i homonima u starim vinogradima koji su opstali do danas, težimo ka utvrđivanju starog autohtonog sortimenta. Ravni kotari obuhvaćaju najveći broj vinograda u Sjevernoj Dalmaciji, stoga je pretpostavka da skrivaju ostatke zaboravljenog i neistražnog sortimenta. Upravo je taj stari sortiment utjecao na sortiment kakav je danas, a u svrhu očuvanja kulturnog identiteta potrebno ga je istražiti....

Paginacija