Ampelografska evaluacija autohtonih dalmatinskih sorata vinove loze (Vitis vinifera L.)

disertacija

• Naslov (engleski): Ampelografic evaluation of autochothonous Dalmatian grapevine cultivars (Vitis vinifera L.)
• Autor: Željko Andabaka
• Mentor: Edi Maletić (mentor)
• Član povjerenstva: Jasminka Karoglan-Kontić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Darko Preiner (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Goran Zdunić (član povjerenstva); MBZ: 263482
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Agronomski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2015-07-15, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOTEHNIČKE ZNANOSTI; Poljoprivreda (agronomija)
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 633/635 - Hortikultura. Voćarstvo. Vinogradarstvo. Vrtlarstvo

Sažetak

Dalmacija je područje bogato autohtonim sortama vinove loze, koje i danas čine značajan udio
u sortimentu. Međutim, svega ih je nekoliko u širem uzgoju, a ostale su tek lokalno važne ili se
nalaze u vrlo malom broju, kao prateće u mješovitim, uglavnom starijim nasadima. Cilj ovog
istraživanja je provesti sveobuhvatnu ampelografsku evaluaciju na 43 autohtone dalmatinske
sorte ex-situ, u dvije kolekcije (Split i Zagreb) te temeljem dobivenih rezultata procijeniti
njihovu prikladnost za daljnju znanstvenu i gospodarsku eksploataciju. Evaluacija sorata
provela se u tri uzastopne vinogradarske godine (2011., 2012., 2013.) te je obuhvatila
ampelografska opažanja, ampelometrijska mjerenja i kemijske analize važnih grupa spojeva u
moštu. Pregledom literaturnih izvora utvrđen je povijesni tijek uzgoja istraživanih sorata na
području Dalmacije kao i njihova današanja rasprostranjenost na istom području. Primjenom
ampelografskih deskriptora utvrđene su osnovne morfološke karakteristike istraživanih
autohtonih dalmatinskih sorata te je primjenom klaster analize na izabranim morfološkim OIVdeskriptorima
došlo je do grupiranja sorata temeljem nijihove sličnosti. U istraživanju su
analizirane glavne uvometrijske i filometrijske karakteristike sorata, kao i mehanički
pokazatelji istraživanih sorata pri čemu su izdvojene one karakteristike koje najviše doprinose
razlikama između sorata. Isto tako, mjereni su i najvažniji pokazatelji kvalitete mošta
istraživanih sorata (sadržaj šećera u moštu, titracijska kiselost mošta, sadržaj pojedinačnih
organskih kiselina u moštu). Primjenom multivarijatnih analiza utvrđene su značajne razlike
između sorata s obzirom na pojedinačne polifenolne i aromatske spojeve, te su izdvojeni spojevi
koji najviše doprinose razlikama između sorata. Na temelju svih provedenih istraživanja
izdvojene su neke zapostavljene, ali vrijedne sorte koje zaslužuju uvođenje u širu vinogradarsku
proizvodnju.

Sažetak (engleski)

To this day, Dalmatia is an area rich in autochotonous cultivars of grapevine which make a
significant share in the overall sortiment. Nevertheless, only couple of these are widely
cultivated making the other cultivars either bound to local context or, in smaller numbers,
accompanying mixed, mostly older, vineyards. The goal of this research was to conduct a
comprehensive evaluation of 43 autochotonous cultivars ex-situ, in two collections (Split and
Zagreb), and, based on the results, estimate their suitability for further scientific and economic
exploatiation. Evaluation of the cultivars was carried out throughout three years in a row (2011,
2012 and 2013) and it included ampelographic observations, ampelometric measurements and
chemical analysis of important groups compounds in most. Overview of literature confirmed a
history of cultivation of researched cultivars in Dalmatia area along with their distribution in
present-day. By using ampelographic descriptors, basic morphological charasteristics of the
researched cultivars were determined, along with the grouping of cultivars in distinct clusters
by using a cluster analysis on chosen morphological OIV-descriptors. Main uvometric and
phyllometric characteristics of cultivars were analized along with mechanical indicators of the
researched cultivars. Based on these analysis', characteristics which contributed the most to
differences between cultivars were singled out. In addition, the most significant quality
indicators of must were measured in cultivars (content of sugar in most, titratable acidity of
most, content of the individual organic acids in must). Morphological variability was
determined by using the chosen morphologic descriptors among the cultivars. Also, significant
differences among cultivars were determined by using the multivariant analysis on the
individual poliphenolic and aromatic compounds singling out the compounds which
contributed the most to differences between cultivars. Based on the conducted research, some
cultivars are neglected, but valuable cultivars worth introducing into a wider vinegrowing
production.

• Ključne riječi: Vitis vinifera L.; autohtone sorte; ampelometrija; mehanički sastav; polifenolni spojevi; aromatski spojevi
• Ključne riječi (engleski): Vitis vinifera L.; autochothonous cultivars; ampelometrics; mechanical composition; polyphenolic compounds; aromatic compounds
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:204:119556
• Studijski program: Naziv: Poljoprivredne znanosti; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje biotehničkih znanosti, polje poljoprivreda (dr. sc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2017-11-24 10:41:23