Izvori vlage zraka u oborinama na području grada Zagreba

diplomski rad

• Naslov (engleski): Moisture sources of precipitation over Zagreb
• Autor: Luka Novak
• Mentor: Kristina Krklec (mentor)
• Član povjerenstva: Kristina Krklec (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Aleksandra Bensa (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Aleksandra Perčin (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Agronomski fakultet; (Pedologija); Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-07-17, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOTEHNIČKE ZNANOSTI; Poljoprivreda (agronomija)

Sažetak

Jedan od najčešće korištenih proxy-ja prilikom interpretacije paleoklimatskih zapisa je izotopni sastav kisika. Njegova varijabilnost u tim zapisima ovisi o izotopnom sastavu oborina nekog područja. Na izotopni sastav kisika u oborinama utječu nadmorska visina, geografska širina, kontinentalnost, temperatura, količina oborina ali i izvor vlage zraka u oborinama.
Cilj ovog rada bio je na temelju meteoroloških podataka utvrditi izvore vlage zraka u oborinama na području grada Zagreba. Također, utvrđen je i udio reciklirane vlage zraka u ukupnoj količini oborina (proistekle od evaporacije iznad kontinenta).
Petodnevne unazadne putanje zračnih masa za dane s količinom oborina >0,5 mm na lokaciji Zagreb određene su koristeći HYSPLIT model NOAA-e (National Oceanic and Atmospheric Administration) koji se temelji na podacima generiranim od strane GDAS-a (Global Dana Assimilation System). Analizom dobivenih podataka izračunate su lokacije na kojima su zračne mase apsorbirale vlagu, te je prostornom analizom dobivenih podataka izračunat udio recikliranih oborina u ukupnoj količini oborina.

Sažetak (engleski)

One of the most commonly used proxies in the interpretation of paleoclimatic records is the isotopic composition of oxygen. Its variability in these records depends on the isotopic composition of precipitation in an area. The isotopic composition of oxygen in precipitation is influenced by altitude, latitude, continentality, temperature, amount of precipitation, but also by the moisture sources of precipitation.
The aim of this paper was to determine the moisture sources of precipitation over Zagreb city based on meteorological data. Also, the share of recycled moisture in the total amount of precipitation (resulting from evaporation above the continent) was determined.
Five-day back trajectories of air masses for days with precipitation> 0.5 mm at the Zagreb location was determined using the HYSPLIT model of NOAA (National Oceanic and Atmospheric Administration) based on data generated by GDAS (Global Dana Assimilation System). The analysis of the obtained data calculated the locations where the air masses absorbed moisture, and the spatial analysis of the obtained data will calculate the share of recycled precipitation in the total amount of precipitation.

• Ključne riječi: Zagreb; reciklirana vlaga; oborine; HYSPLIT
• Ključne riječi (engleski): Zagreb; recycled moisture; precipitation; HYSPLIT
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:204:911072
• Studijski program: Naziv: Agroekologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/ magistra inženjer/inženjerka agroekologije (mag. ing. agr.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-01-17 11:14:32