Konkurentnost hrvatske poljoprivrede u Europskoj uniji

diplomski rad

• Naslov (engleski): Competitiveness of Croatian Agriculture in the European Union
• Autor: Vanesa Vidaković
• Mentor: Ramona Franić (mentor)
• Član povjerenstva: Ramona Franić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivo Grgić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Mario Njavro (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Tihana Kovačićek (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Agronomski fakultet; (Agrarna ekonomika i ruralni razvoj); Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-09-25, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOTEHNIČKE ZNANOSTI; Poljoprivreda (agronomija)

Sažetak

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju poljoprivrednicima se otvorilo tržište od preko petsto milijuna potrošača i mnogobrojne prilike za povlačenje sredstava iz EU fondova za ulaganje u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava ili kao vjetar u leđa za mlade poljoprivrednike. Iako je članstvo u EU omogućilo mnogobrojne pogodnosti poljoprivrednim proizvođačima kao što je bescarinski pristup tržištima zemalja članica (što je djelomično bilo uređeno Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju 2001. godine), Hrvatska je napuštajući Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA) izgubila pravo na povoljne uvjete izvoza proizvoda na tržište zemalja koje su ujedno i njeni najvažniji trgovinski partneri (zemlje bivše Jugoslavije). Poljoprivreda Hrvatske je i prije članstva u EU bila nekonkurentna, a pretpostavka istraživanja je kako prve godine članstva nisu rezultirale povećanjem konkurentnosti. Koristeći pokazatelje pokrivenosti uvoza izvozom (PUI), relativnog vanjskotrgovinskog salda (RVS) te indeksa otkrivene komparativne prednosti (RCA indeks) utvrđene su promjene u vanjskoj trgovini te konkurentnost odabranih poljoprivrednih proizvoda u razdoblju od 2002. do 2016. godine. Republika Hrvatska je prije ulaska u EU bila nekonkurentna u većini promatranih sektora, kao konkurentni izdvajaju se sektor žitarica i sektor šećera. Nakon ulaska u EU stanje se nije previše promijenilo, pozitivan trend se nastavlja za sektor žitarica i sektor šećera, a 2014. je prvi put konkurentan i sektor proizvoda od žitarica, brašna i tjestenina te od 2015. i sektor živih životinja. Istraživanjem je djelomice potvrđena hipoteza da nije bilo promjena u konkurentnosti u prvim godinama članstva u EU. Promjene se nisu dogodile u svim sektorima, ali ne možemo zanemariti činjenicu da su dva sektora postala konkurentna.

Sažetak (engleski)

With Croatia's accession to the European Union, a market of over five hundred million consumers has opened up to farmers as well as numerous opportunities to withdraw funds from EU to invest in modernizing farms or as help for young farmers to start their own business. Although EU membership has provided many benefits to farmers, such as duty-free access to Member States markets (which was partially regulated by Stabilization and Association Agreement since 2001.), Croatia has, leaving CEFTA, lost its right to favorable conditions for exporting products to the CEFTA countries that are also, its most important trading partners (countries of the former Yugoslavia). Croatian agriculture was non-competitive even before EU membership and the research assumption is that the first years of membership did not result in increased competitiveness. Indicators of export-import coverage, relative foreign trade balance and the revealed comparative advantage index (RCA) showed changes in foreign trade and the competitiveness of selected agricultural products in the period from 2002. to 2016.. Before accession to the EU, the Republic of Croatia was uncompetitive in most of the observed sectors, with the cereals and sugar sectors being the most competitive ones. After accession to the EU, the situation has not changed much, a positive trend continues for the cereals and sugar sector. In 2014. the cereals, flour and pasta sector is competitive and in 2015. the live animals sector is also competitive for the first time. The study partially confirmed the hypothesis that there were no changes in competitiveness in the first years of EU membership. The changes have not occurred in all sectors, but we cannot neglect the fact that the two sectors have become competitive.

• Ključne riječi: konkurentnost; poljoprivreda; EU; pokrivenost uvoza izvozom; relativni vanjskotrgovinski saldo; indeks otkrivene komparativne prednosti
• Ključne riječi (engleski): competitiveness; agriculture; EU; export-import coverage; relative foreign trade balance; revealed comparative advantage index
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:204:976861
• Studijski program: Naziv: Agrobiznis i ruralni razvitak; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/ magistra inženjer/inženjerka agrobiznisa i ruralnog razvitka (mag. ing. agr.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2019-11-30 11:10:01