Pages

Bioaktivni spojevi samoniklog medvjeđeg luka (Allium ursinum L.)
Bioaktivni spojevi samoniklog medvjeđeg luka (Allium ursinum L.)
Marija Peša
Medvjeđi luk je samonikla biljka iz porodice sunovratki (Amaryllidaceae). U Hrvatskoj ova biljka raste u kontinentalnom i gorskom području, dok je na krajnjem jugu nema. Svi njeni dijelovi su jestivi, no najčešće se konzumiraju lukovice i listovi. Budući da nije zakonom zaštićena, lako je dostupna za konzumaciju i berbu. Osim što se koristi u kulinarstvu, ova biljka ima i mnogo ljekovitih svojstava. Cilj ovog diplomskog rada bio je istražiti razlike u sadržaju bioaktivnih...
Bioaktivni spojevi u ekstraktima cvijeta kamilice (Matricaria chamomilla L.)
Bioaktivni spojevi u ekstraktima cvijeta kamilice (Matricaria chamomilla L.)
Maja Pleša
Kamilica (Matricaria chamomilla L.) je poznata ljekovita, jednogodišnja biljka iz porodice Asteraceae koja se često naziva „zvijezda među ljekovitim vrstama“. Eterično ulje prisutno u cvatu sadrži azulen i koristi se u parfumeriji te farmaceutskoj industriji. Suhi cvat kamilice u velikoj je potražnji za upotrebu u biljnim čajevima. Kamilica sadrži veliku skupinu terapijski zanimljivih i biološki aktivnih spojeva od seskviterpena, flavonoida, kumarina do vitamina, fenolnih...
Bioaktivni spojevi u listu, sjemenci i plodu maline (Rubus idaeus L.)
Bioaktivni spojevi u listu, sjemenci i plodu maline (Rubus idaeus L.)
Milena Jenić
Malina (Rubus idaeus L.) jedna je od voćnih vrsta koje su bogate raznolikim kemijski spojevima kao što su vitamini, minerali i polifenoli. Polifenoli utječu na senzorna i nutritivna svojstva biljke. Listovi i sjemenke maline, koje su većinom nusprodukt proizvodnje imaju poveću količinu polifenola, te bi se zajedno s plodovima mogli više koristiti u ljudskoj prehrani kao alternativni izvor bioaktivnih spojeva. Funkcija polifenola još nije posve poznata, te postoji mogućnost da samo...
Biofumigacija u suzbijanju nematoda
Biofumigacija u suzbijanju nematoda
Roberta Vrkić
S tržišta pesticida se povlači sve više sredstava za zaštitu bilja pa tako i određeni nematocidi. Iz ekotoksikoloških razloga, sve više se primjenjuju alternativne mjere suzbijanja štetnika u poljoprivredi. Jedna od nekemijskih mjera suzbijanja nematoda je biofumigacija. Biofumigacija se temelji na suzbijanju biljnoparazitskih nematoda uzgojem biljnih vrsta s nematocidnim učinkom. Biljne vrste koje se primjenjuju u biofumigaciji pripadaju porodici kupusnjača (Brassicaceae)....
Biogeni amini u siru
Biogeni amini u siru
Dora Herljević
Cilj ovog rada je opisati mehanizam nastajanja biogenih amina tijekom zrenja sira, čimbenike koji utječu na razinu njihove akumulacije u siru, prirodne mehanizme detoksifikacije u ljudskom organizmu te mjere za kontrolu njihovog nastajanja u proizvodnji i tijekom zrenja sira. Biogeni amini nastaju tijekom zrenja sira dekarboksilacijom slobodnih aminokiselina uslijed mikrobne aktivnosti. Imaju biološki aktivno djelovanje jer su prekursori u sintezi hormona, proteina i nukleinskih kiselina...
Biokemijska raznolikost prirodnih populacija dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium)
Biokemijska raznolikost prirodnih populacija dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium)
Anja Osredečki
Dalmatinski buhač (Tanacetum cinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.) je endemična biljna vrsta istočne obale Jadranskog mora. Ističe se zbog sadržaja prirodnog insekticida piretrina. Kemijska raznolikost prirodnih populacija dalmatinskog buhača slabo je istražena, a nužan je preduvjet za razvoj budućih oplemenjivačkih programa i ponovno uvođenje dalmatinskog buhača u poljoprivrednu proizvodnju. Cilj ovog rada bio je utvrditi sastav i sadržaj piretrina pet prirodnih populacija...
Biokemijske promjene tijekom zrenja sireva u životinjskoj koži
Biokemijske promjene tijekom zrenja sireva u životinjskoj koži
Tihana Lojbl
Sirevi koji zriju u životinjskoj koži proizvode se u nekoliko zemalja svijeta i pripadaju tradicionalnim vrstama sireva. Tehnologija proizvodnje nije standardizirana, a i razlikuje se ovisno o državi proizvodnje i vrsti mlijeka koja se koristi za sirenje. Sirevi koji zriju u životinjskoj koži proizvode se na području Hrvatske (sir iz mišine), Bosne i Hercegovine, Crne Gore (sir iz mijeha), Turske (tulum), Alžira (bouhezza) i Libanona (darfiyeh). Zajednička posebnost ovih vrsta...
Biologija, ekologija i mogućnosti uzgoja gofa (Seriola dumerili Risso, 1810)
Biologija, ekologija i mogućnosti uzgoja gofa (Seriola dumerili Risso, 1810)
Josipa Arapović
Cilj rada je obraditi rezultate istraživanja osnovnih bioloških i ekoloških karakteristika gofa, (Seriola dumerili Risso, 1810) te mogućnost njegova uzgoja. Gof je pelagična i migratorna vrsta ribe koja je rasprostranjena u svim toplijim morima svijeta te oceanima. Sistematska klasifikacija ju svrstava u red grgečki i porodicu bitnica. Gof je i ustrajan plivač te se zadržava u plovama, iako su u Jadranu često viđeni i samci. Plove gofa se mogu uočiti uz obalu kada temperatura...
Biologija, simptomatologija i mjere suzbijanja bakterioznog odumiranja trešnje na području Umaga
Biologija, simptomatologija i mjere suzbijanja bakterioznog odumiranja trešnje na području Umaga
Marika Turčinov
U posljednjih nekoliko proizvodnih sezona učestale su dojave o pojavi smolotečine i sušenju izbojaka, grana i čitavih stabala trešnje, a sumnja se na bakterijsko odumiranje grana koštičavih voćaka. Poznati uzročnici ove bolesti su bakterijske vrste Pseudomonas syringae pv. syringae i Pseudomonas syringae pv. morsprunorum. Bakterija Pseudomonas syringae pv. morsprunorum u zimskom razdoblju izaziva rak rane, dok se u proljeće razvijaju pjege na listovima. Kod zaraze bakterijom...
Biološke, morfološke i ekološke značajke osjaka (Cirsium arvense) (L.) Scop
Biološke, morfološke i ekološke značajke osjaka (Cirsium arvense) (L.) Scop
Ivan Bojanić
Poljski osjak, vrsta (Cirsium arvense [L.] Scop.) je višegodišnji korov koji nanosi velike štete jer se s poljoprivrednom kulturom natječe za iste ograničene izvore: hraniva, vodu, svjetlo i prostor. Obilježja korovne vrste određuju njezine kompetitivne sposobnosti i interakciju između kulture i korova. Kompeticijski će nadjačati ona vrsta čija su biološka i ekološka obilježja bolje prilagođena pedoklimatskim uvjetima uzgoja. Korovna vrsta Cirsium arvense često nadvladava...
Biološki parametri klijanja korovne vrste Setaria glauca L.
Biološki parametri klijanja korovne vrste Setaria glauca L.
Ema Brijačak
Temperatura i vlaga dva su najvažnija parametra koja utječu na klijanje korovne vrste sivog muhara (Setaria glauca). Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi biološki minimum (Tb) i biološki vodni potencijal (Ψb), potrebni za klijanje sivog muhara. Za potrebe ovog istraživanja sjeme vrste Setaria glauca prikupljeno je na lokaciji Šašinovečki Lug u jesen 2017. Početkom ožujka 2018. godine postavljen je pokus utvrđivanja klijavosti sivog muhara u DAFNAE laboratoriju Sveučilišta u...
Biološki vodni potencijal korovne vrste Chenopodium album L.
Biološki vodni potencijal korovne vrste Chenopodium album L.
Dora Šincek
Vlaga u tlu jedan je od glavnih vanjskih čimbenika koji utječe na nicanje korovne vrste Chenopodium album (loboda). Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi biološki vodni potencijal (Ψb), odnosno minimalnu količinu vlage u tlu koja je potrebna za klijanje lobode. Za potrebe istraživanja sjeme lobode sakupljeno je 2016. na pokušalištu Šašinovec. U svrhu simulacije vodnog stresa u tlu korišteno je sedam različitih koncentracija otopina polietilenglikola (PEG): -0,05, -0,10, -0,25,...

Pages