Pages
-
-
Fenologija cvatnje i kakvoća cvijeta crne bazge (Sambucus nigra L .)
-
Ivana Puljiz Crna bazga (Sambucus nigra L.) pripada među biljne vrste široko prepoznate u općoj i znanstvenoj populaciji. Nije dovoljno istražena i još uvijek ne postoje adekvatni podatci o njenim svojstvima. Morfološki nije ujednačena i poznat je velik broj njenih podvrsta, što je rezultiralo raspravama o njenoj taksonomiji i promjenama iste. Široko je rasprostranjena i koristi se u različite svrhe. Cilj ovog rada bio je procijeniti morfologiju i fenologiju triju domaćih genotipova ove biljke...
-
-
Fenologija cvatnje introduciranih sorata maslina na lokacijama Vodnjan, Kaštel Stari i Split u 2021. godini
-
Doris Modrušan Maslina (Olea europea L.) jedna je od najvažnijih mediteranskih kultura. U zadnjih desetak godina uzgoj masline i maslinarstvo je u velikom usponu u Hrvatskoj. Izrazito važan čimbenik u uzgoju masline su klimatski uvjeti, posebice temperatura i padaline. Uslijed globalnog zatopljenja dolazi do promjena u klimi, posebice na mediteranskom području, što utječe na tijek i trajanje fenofaza masline. Cvatnja je jedna od bitnih fenofaza koja je izrazito pod utjecajem klimatskih prilika....
-
-
Fenologija cvatnje udomaćenih i introduciranih sorata maslina u sjevernoj Dalmaciji
-
Nikolina Predovan Danas u svijetu ima oko 1200 sorti maslina od čega je 192 od gospodarskog značenja. U ovom radu su prikazani rezultati istraživanja fenologije cvatnje 29 udomaćenih i introduciranih sorti maslina na lokaciji Novigrad u Sjevernoj Dalmaciji. Praćenje cvatnje je provedeno tijekom svibnja i lipnja 2019. godine. Iz dobivenih rezultata je vidljivo da različite sorte u istim ekološkim uvjetima imaju različit početak i tijek cvatnje.
-
-
Fenologija cvatnje udomaćenih sorata masline na lokacijama Vodnjan i Kaštel Stari u 2021. godini
-
Klara Hodak Posljedice klimatskih promjena uvelike utječu na razvoj poljoprivrednih kultura, pri čemu se i maslina nalazi pred novim izazovima i prijetnjama povezanima s povećanjem temperature, učestalijim dugim razdobljima suše te sve češćim ekstremnim vremenskim neprilikama. Cvatnja predstavlja jednu od najvažnijih fenofaza masline po kojoj se mogu utvrditi klimatske prilike nekog podneblja u jednoj godini. Istraživanje fenologije cvatnje te analiza broja cvjetova u cvatu, morfološkog...
-
-
Fenološka dinamika značajnih plodoreda Sisačko-moslavačke županije
-
Antonija Karanović Poljoprivredne kulture kao i njihovi intra i intersezonalni plodoredni slijedovi imaju svoju specifičnu fenološku dinamiku koja je uvjetovana biološkim odlikama kulture, okolišnim faktorima i čovjekovim utjecajem. Poznavanje fenološke dinamike bitno je za pouzdanu procjenu i klasifikaciju poljoprivrednih kultura putem satelitskih snimaka, odnosno u daljinskim istraživanjima. Ciljevi ovog diplomskog rada su utvrditi strukturu najzastupljenijih ratarskih kultura i plodoreda u...
-
-
Fenološka opažanja cvatnje odabranih drvenastih svojti u parku Ribnjak u Zagrebu
-
Mateja Laljak Mnoge ukrasne drvenaste vrste osobito su dekorativne u vrijeme cvjetanja. Precizni podaci o početku i trajanju fenofaze cvatnje omogućuju da se cvatnja pojedinih vrsta vremenski uskladi, bilo da se vrste odabiru tako da cvjetaju u slično vrijeme ili se slijedom cvatnje različitih svojti želi postići zanimljiv izgled zelene površine tijekom duljeg vremenskog razdoblja. U okviru rada su u parku Ribnjak u Zagrebu istražene proljetne fenofaze 12 drvenastih svojti dekorativnih cvjetova....
-
-
Fenološka opažanja cvatnje proljetnica na području grada Zagreba
-
Nada Hosni U radu je analizirana fenologija cvatnje proljetnica na dva lokaliteta na području grada Zagreba, park-šumi Maksimir i park-šumi Jelenovac. Istraživanja su provedena 2016. godine, a bilježeni su datumi početka cvatnje, pune cvatnje, početka senescencije cvjetova i kraja cvatnje. Na oba je lokaliteta već početkom veljače počela cvjetati vrsta Primula vulgaris Huds., a ubrzo je procvjetala i vrsta Tusillago farfara L. na lokalitetu Maksimir. U prvoj polovici veljače cvatnja je...
-
-
Fenotipska i genotipska karakterizacija gljiva povezanih sa sušenjem šipka (Punica granatum L.) u Dalmaciji
-
Lucija Šušić Na nekoliko lokaliteta na području Dalmacije tijekom 2019. godine su uočene bolesne biljke šipka čiji su simptomi upudivali na citosporiozni rak i venude. U narednim je istraživanjima potvrđeno da se radi o vrsti Cytospora punicae za koju je pretpostavljeno da je glavni uzročnik propadanja šipka. Bududi da je šipak cijenjena mediteranska vodna vrsta s visokim potencijalom uzgoja u Dalmaciji, potrebno je dodatno istražiti njezin fitopatološki status u Hrvatskoj. Fitopatogene gljive...
-
-
Fenotipska karakterizacija autohtonih sojeva kvržičnih bakterija koje noduliraju soju
-
Nika Skendrović Simbiozni odnos kvržičnih bakterija i mahunarki ima važnu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji. Veliku važnost ima odabir sojeva koji su otporni na stresne uvjete u tlu. Danas se sve više susrećemo s ekstremnim vremenskim uvjetima te je od velike važnosti selekcija visoko učinkovitih sojeva kvržičnih bakterija, kako bi predsjetvena bakterizacija sjemena mahunarki bila uspješna. Glavni cilj rada je utvrditi fenotipske karakteristike sojeva kvržičnih bakterija izoliranih iz...
-
-
Fenotipska svojstva europske borovnice
-
Hrvoje Glavaš Europska borovnica (Vaccinium myrtillus L.) je listopadni patuljasti grm koji autohtono raste uglavnom u sjevernom dijelu Europe, sjevernim dijelovima Azije, uključujući Japan te na Grenlandu. Vrlo je zanimljiva zbog svog pozitivnog utjecaja na zdravlje ljudi. Europska borovnica sadrži visoke koncentracije antocijanina u kožici i mesu ploda. U ovom radu istraživani su klonovi europske borovnice prikupljeni sa sjevera i juga Norveške, Švedske, Finske, Njemačke i Islanda. Klonovi su...
-
-
Fenotipska varijabilnost korijenovog sustava pšenice (Triticum aesitivum L.)
-
Bernardica Jelčić Fenotipske karakteristike korijenovog sustava imaju važnu ulogu u adaptaciji biljaka na nepovoljne okolišne uvjete. Istraživanje fenotipskih karakteristika omogućuje opis ideotipova korijena za poboljšano usvajanje vode i hranjiva, dok se primjenom molekularnih biljega stvara mogućnost lociranja gena koji kontroliraju određene fenotipske karakteristike korijena.
Cilj rada bio je analizirati fenotipske karakteristike korijenovog sustava pšenice te analizom polimorfizma jednog...
Pages
