Evaluacija aromatskog i polifenolnog potencijala autohtonih sorata vinove loze u postupku klonske selekcije : priručnik o rezultatima VIP projekta

Authored book-Scientific book-Other textbooks/manuals

• Author: Edi Maletić
• Editor: Edi Maletić
• Other responsibility: Jasminka Karoglan Kontić (Contributor)
• Other responsibility: Darko Preiner (Contributor)
• Other responsibility: Ana Jeromel (Contributor)
• Other responsibility: Zvjezdana Marković (Contributor)
• Other responsibility: Željko Andabaka (Contributor)
• Other responsibility: Domagoj Stupić (Contributor)
• Other responsibility: Luna Maslov (Contributor)
• Other responsibility: Ivana Tomaz (Contributor)
• Other responsibility: Marina Pavlović (Contributor)
• Author's institution: University of Zagreb; Faculty of Agriculture
• Scientific / art field, discipline and subdiscipline: BIOTECHNICAL SCIENCES; Agronomy; Viticulture and Enology

Abstract (croatian)

Metoda klonske selekcije zasniva se na pretpostavci da u proizvodnim nasadima
postoji stanovita genetska i zdravstvena varijabilnost, te da izbor elitnih
trsova, njihovo ispitivanje i sukcesivno razmnožavanje mogu dovesti do izdvajanja
superiornih klonova koji mogu značajno unaprijediti proizvodnju grožđa
i vina neke sorte. Cilj klonske selekcije je, iz populacije sorte u razmnožavanju,
eliminirati negativne, te identificirati pozitivne mutante s vinogradarsko-vinarskog
aspekta, slobodne... More od gospodarski značajnih vegetativno prenosivih bolesti,
te kontroliranim razmnožavanjem dovesti iste u status priznatog klona u
kategoriji „certificirani sadni materijal“.
U RH do 2000. godine nije bilo sustavne selekcije, pogotovo klonske selekcije,
pa su naši rasadničari prisiljeni, ukoliko žele proizvoditi kvalitetniji sadni materijal,
klonove za podizanje matičnih nasada nabavljati u inozemstvu. U slučaju
hrvatskih autohtonih sorata se ne može niti to, jer ih u proizvodnji inozemnih
rasadnika u pravilu nema. Klonska selekcija pokrenuta je 2000. godine, do
danas na ukupno 12 sorata vinove loze: Kraljevina, Škrlet, Žlahtina, Moslavac,
Graševina, Plavac mali, Plavina, Maraština, Grk, Vugava, Pošip i Debit. Kod
svih ovih sorata su u dosadašnjem tijeku selekcije uspostavljeni pokusni nasadi
klonskih kandidata koji omogućavaju njihovu usporedbu u ujednačenim uvjetima.
Dosadašnji postupak njihove evaluacije se svodio na uobičajene, klasične
metode (prinos, osnovni parametri kakvoće, tolerantnost prema biotskim i
abiotskim čimbenicima...), dok moderne analitičke metode nude mogućnost
stvaranja potpunije slike o gospodarskim karakteristikama i proizvodnoj vrijednosti
promatranih klonskih kandidata. To se prije svega odnosi na analizu
kemijskih spojeva u grožđu (ili sekundarnih metabolita) važnih za kakvoću
budućeg vina, poput polifenola i aromatskih spojeva.
Svrha ovog istraživanja je bila proširiti gospodarsku evaluaciju klonskih kandidata
najvažnijih autohtonih sorata vinove loze, te temeljem rezultata dobivenih
dodatnim analizama dobiti potpuniju sliku o njihovoj vrijednosti u svrhu izbora
najboljih klonova koji će se uključiti u završno ispitivanje (homologaciju). Time
se stvorila osnova za bolje iskorištenje potencijala ovih sorata, te bolju i točniju
valorizaciju njihovih proizvodnih značajki. Less

• Keywords (croatian): Autohtone sorte; Klonovi; Selekcija; Vinova loza; Hrvatska; Polifenoli; Analiza
• Language: croatian
• Publication type: Authored book-Scientific book-Other textbooks/manuals
• Publication status: Published
• Peer review: Unknown
• Publication version: Published version
• Pages: 39 str.
• ISBN: 9789537878795
• URN:NBN: urn:nbn:hr:204:975033
• Online first: 2018
• Document URL: https://unizg.eindigo.net/?pr=i&id=32306
• Type of resource: Text
• Publisher: Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• Publishing place: Zagreb
• Access conditions: Open access
• Created on: 2024-09-30 11:37:22