prikaz prve stranice dokumenta Korovna flora vinograda
  Download
PDF 354.76 KB
Professional paper - Professional paper
Korovna flora vinograda
Glasilo biljne zaštite, 21 (2021), 3; 408-410. urn:nbn:hr:204:376761
Barić, Klara; Ostojić, Zvonimir; Šoštarčić, Valentina; Šćepanović, Maja

Cite this document

Barić, K., Ostojić, Z., Šoštarčić, V. & Šćepanović, M. (2021). Korovna flora vinograda. Glasilo biljne zaštite, 21. (3), 408-410. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:376761

Barić, Klara, et al. "Korovna flora vinograda." Glasilo biljne zaštite, vol. 21, no. 3, 2021, pp. 408-410. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:376761

Barić, Klara, Zvonimir Ostojić, Valentina Šoštarčić and Maja Šćepanović. "Korovna flora vinograda." Glasilo biljne zaštite 21, no. 3 (2021): 408-410. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:376761

Barić, K., et al. (2021) 'Korovna flora vinograda', Glasilo biljne zaštite, 21(3), pp. 408-410. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:376761 (Accessed 02 December 2024)

Barić K, Ostojić Z, Šoštarčić V, Šćepanović M. Korovna flora vinograda. Glasilo biljne zaštite [Internet]. 2021 [cited 2024 December 02];21(3):408-410. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:376761

K. Barić, Z. Ostojić, V. Šoštarčić and M. Šćepanović, "Korovna flora vinograda", Glasilo biljne zaštite, vol. 21, no. 3, pp. 408-410, 2021. [Online]. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:376761. [Accessed: 02 December 2024]

Metadata
Title (croatian)Korovna flora vinograda
AuthorKlara Barić
AuthorZvonimir Ostojić
AuthorValentina Šoštarčić
AuthorMaja Šćepanović
Author's institutionUniversity of Zagreb
Faculty of Agriculture
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		BIOTECHNICAL SCIENCES
Agronomy
Abstract (croatian)
Korovna flora vinograda dijeli se s gledišta sezonske dinamike nicanja na zimsko-proljetne (ozime), proljetno-ljetne i kasnoljetne korove. Ozimi korovi imaju prostratni tip rasta, niskog su habitusa i najčešće ne nanose štete jer je vinova loza u vrijeme njihova razvoja u fazi mirovanja. Najveće štete nanose proljetno-ljetni i kasnoljetni korovi. Štete od korova mogu biti izravne i neizravne. Izravne štete (oduzimanje hraniva, vode, svjetlosti i prostora) više su izražene u mladom nasadu, a neizravne štete više su izražene u etabliranu nasadu (ometaju aplikaciju sredstava za zaštitu, usporavaju provjetravanje i cirkulaciju zraka u nasadu, domaćini su štetnim makro i mikroorganizmima, i dr.).
Languagecroatian
Publication typeProfessional paper - Professional paper
Publication statusPublished
Peer reviewPeer review - domestic
Publication versionPublished version
Journal titleGlasilo biljne zaštite
Numberingvol. 21, no. 3, pp. 408-410
p-ISSN1332-9545
URN:NBNurn:nbn:hr:204:376761
Publication2021
Document URLhttps://hrcak.srce.hr/255972
Type of resourceText
Access conditionsOpen access
Terms of useLicence Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) icon
Created on2024-02-14 07:31:59