Pages
-
-
Bioaktivni spojevi i morfološka svojstva hidroponski uzgojene koprive pod utjecajem otopina različitog sastava
-
Lucijan Sikirić Kopriva (Urtica dioica L.) je višegodišnja biljna vrsta koja budi zainteresiranost kod znanstvenika zbog svog ljekovitog i nutritivnog sastava. Povoljni ljekoviti sastav omogućuju biološki aktivni spojevi, dok se nutritivni značaj temelji na prisustvu vitamina i minerala, malom udjelu bjelančevina i masti te visokom sadržaju vode. Samonikla kopriva uglavnom predstavlja varijabilan materijal neistraženog sastava pa novija istraživanja ukazuju na važnost njenog kultiviranja....
-
-
Bioaktivni spojevi samoniklog medvjeđeg luka (Allium ursinum L.)
-
Marija Peša Medvjeđi luk je samonikla biljka iz porodice sunovratki (Amaryllidaceae). U Hrvatskoj ova biljka raste u kontinentalnom i gorskom području, dok je na krajnjem jugu nema. Svi njeni dijelovi su jestivi, no najčešće se konzumiraju lukovice i listovi. Budući da nije zakonom zaštićena, lako je dostupna za konzumaciju i berbu. Osim što se koristi u kulinarstvu, ova biljka ima i mnogo ljekovitih svojstava.
Cilj ovog diplomskog rada bio je istražiti razlike u sadržaju bioaktivnih...
-
-
Bioaktivni spojevi u ekstraktima cvijeta kamilice (Matricaria chamomilla L.)
-
Maja Pleša Kamilica (Matricaria chamomilla L.) je poznata ljekovita, jednogodišnja biljka iz porodice Asteraceae koja se često naziva „zvijezda među ljekovitim vrstama“. Eterično ulje prisutno u cvatu sadrži azulen i koristi se u parfumeriji te farmaceutskoj industriji. Suhi cvat kamilice u velikoj je potražnji za upotrebu u biljnim čajevima. Kamilica sadrži veliku skupinu terapijski zanimljivih i biološki aktivnih spojeva od seskviterpena, flavonoida, kumarina do vitamina, fenolnih...
-
-
Bioaktivni spojevi u listu, sjemenci i plodu maline (Rubus idaeus L.)
-
Milena Jenić Malina (Rubus idaeus L.) jedna je od voćnih vrsta koje su bogate raznolikim kemijski spojevima kao što su vitamini, minerali i polifenoli. Polifenoli utječu na senzorna i nutritivna svojstva biljke. Listovi i sjemenke maline, koje su većinom nusprodukt proizvodnje imaju poveću količinu polifenola, te bi se zajedno s plodovima mogli više koristiti u ljudskoj prehrani kao alternativni izvor bioaktivnih spojeva. Funkcija polifenola još nije posve poznata, te postoji mogućnost da samo...
-
-
Biochar as a soil amendment
-
Ivan Niko Botica Biochar is a solid by-product of biomass pyrolysis in an oxygen depleted atmosphere. It is reported that the use of biochar as a soil amendment has positive effects on soil chemical, physical and biological properties. A sorption/desorption kinetics experiments were conducted with the aim to study the effects of soil-biochar mixtures on the mobility of zinc (Zn). Sewage sludge and olive pomace-derived biochars as soil amendments were mixed with terra rossa soil, the most widespread soil type...
-
-
Bioekonomija: izazovi i potencijali za održivi razvoj ruralnih područja
-
Danijela Glavan Bioekonomija predstavlja inovativno rješenje na razini Europske Unije za prelazak na održivo,
energetski i resursno učinkovito gospodarstvo. Temelji se na zamjeni proizvoda koji se baziraju na
fosilnim gorivima proizvodima koji nastaju iz proizvodnje biomase. S obzirom da biomasa potječe iz
nusproizvoda poljoprivredne proizvodnje, samim time nosi izniman potencijal za povećanje dodane
vrijednosti ekonomskih aktivnosti u ruralnim područjima. Pregledom relevantne znanstvene...
-
-
Biofumigacija u suzbijanju nematoda
-
Roberta Vrkić S tržišta pesticida se povlači sve više sredstava za zaštitu bilja pa tako i određeni nematocidi. Iz ekotoksikoloških razloga, sve više se primjenjuju alternativne mjere suzbijanja štetnika u poljoprivredi. Jedna od nekemijskih mjera suzbijanja nematoda je biofumigacija. Biofumigacija se temelji na suzbijanju biljnoparazitskih nematoda uzgojem biljnih vrsta s nematocidnim učinkom. Biljne vrste koje se primjenjuju u biofumigaciji pripadaju porodici kupusnjača (Brassicaceae)....
-
-
Biogeni amini u siru
-
Dora Herljević Cilj ovog rada je opisati mehanizam nastajanja biogenih amina tijekom zrenja sira, čimbenike koji utječu na razinu njihove akumulacije u siru, prirodne mehanizme detoksifikacije u ljudskom organizmu te mjere za kontrolu njihovog nastajanja u proizvodnji i tijekom zrenja sira. Biogeni amini nastaju tijekom zrenja sira dekarboksilacijom slobodnih aminokiselina uslijed mikrobne aktivnosti. Imaju biološki aktivno djelovanje jer su prekursori u sintezi hormona, proteina i nukleinskih kiselina...
-
-
Biokemijska raznolikost prirodnih populacija dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium)
-
Anja Osredečki Dalmatinski buhač (Tanacetum cinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.) je endemična biljna vrsta istočne obale Jadranskog mora. Ističe se zbog sadržaja prirodnog insekticida piretrina. Kemijska raznolikost prirodnih populacija dalmatinskog buhača slabo je istražena, a nužan je preduvjet za razvoj budućih oplemenjivačkih programa i ponovno uvođenje dalmatinskog buhača u poljoprivrednu proizvodnju. Cilj ovog rada bio je utvrditi sastav i sadržaj piretrina pet prirodnih populacija...
-
-
Biokemijske promjene tijekom zrenja sireva u životinjskoj koži
-
Tihana Lojbl Sirevi koji zriju u životinjskoj koži proizvode se u nekoliko zemalja svijeta i pripadaju tradicionalnim vrstama sireva. Tehnologija proizvodnje nije standardizirana, a i razlikuje se ovisno o državi proizvodnje i vrsti mlijeka koja se koristi za sirenje. Sirevi koji zriju u životinjskoj koži proizvode se na području Hrvatske (sir iz mišine), Bosne i Hercegovine, Crne Gore (sir iz mijeha), Turske (tulum), Alžira (bouhezza) i Libanona (darfiyeh). Zajednička posebnost ovih vrsta...
-
-
Biologija šimširovog moljca (Cydalima perspectalis, Walker) u Republici Hrvatskoj
-
Matea Šuliček Porijeklom iz Azije, Cydalima perspectalis Walker, šimširov moljac, proširio se čitavim svijetom u kratkom vremenskom razdoblju zbog dobrih adaptacijskih sposobnosti. U Europi je prvi puta zabilježen 2007. u Njemačkoj i Nizozemskoj gdje je unesen na zaraženim sadnicama biljaka šimšira (Buxus sp.). U Hrvatskoj je prvi puta utvrđen u Istri, 2012.. Štete biljkama šimšira nanose gusjenice svih razvojnih stadija. Intenzivno se hrane grizenjem i žvakanjem svih biljnih dijelova...
Pages
