| Abstract | Prostorne promjene poput fragmentacije i degradacije staništa uzrokuju stvaranje novih tipova staništa s jedinstvenim ekološkim uvjetima te izmijenjenim flornim sastavom. Širenjem gradova i prometnih pravaca koji primarno uzrokuju ove pojave dolazi i do unošenja alohtone invazivne flore u urbane ekosustave koji su se pokazali kao glavni medij njihova prenošenja, naturalizacije i širenja. Jedini štetniji uzrok uništenja bioraznolikosti osim ovih procesa je direktno uništavanje staništa što govori o ozbiljnosti ove situacije. Istraživanja pokazuju kako će klimatske promjene neke vrste učiniti još štetnijima stoga je vrlo važno vršiti nadzor (monitoring) nad njima te ukoliko je moguće posve spriječiti daljnji prodor. Dosadašnja istraživanja u većim gradovima pokazuju visoku zastupljenost invazivnih vrsta. Ovim radom dokumentirano je 16 invazivnih biljnih vrsta na izabrane četiri lokacije antropogeniziranih i poluprirodnih staništa. Rezultati su pokazali kako na ukupnoj površini sve četiri lokacije na svaki km2 dolazi 11,7 invazivnih biljnih vrsta što je znatno više invazivnih vrsta u odnosu na gradove poput Siska, Zadra, Šibenika i Splita. Sa zastupljenošću od 50% porodica Asteraceae broji najviše predstavnika invazivne flore, dok je više od polovine vrsta američkog porijekla što je u skladu s podacima za cjelokupnu invazivnu floru Hrvatske. Od životnih oblika dominiraju hemikriptofiti i terofiti, dok su fanerofiti i geofiti najmanje zastupljeni. Na sve četiri lokacije su zabilježene vrste Ambrosia artemisiifolia L. i Solidago gigantea Aiton. Vrste s najvećim populacijama su Ambrosia artemisiifolia L., Artemisia verlotiorum Lamotte, Conyza canadensis (L.) Cronquist, Erigeron annuus (L.) Pers. ssp. strigosus (Mühlenb. ex Willd.) Wagenitz, Parthenocissus quinquefolia (L.) Planchon i Solidago gigantea Aiton. Pronalaskom vrsta: Ailanthus altissima (Mill.) Swingle, Amaranthus retroflexus L., Bidens frondosa L. i Reynoutria japonica Houtt. samo u urbanim predjelima grada dokazano je kako se floristički sastav razlikuje u urbanim i suburbanim područjima grada, odnosno između antropogeniziranih i poluprirodnih staništa grada Zagreba. |
| Abstract (english) | Spatial changes such as habitat fragmentation and degradation cause the creation of new habitat types with unique ecological conditions and altered flora composition. The expansion of cities and traffic routes, which primarily cause these phenomena, leads to the introduction of non-native invasive flora into urban ecosystems, which have proven to be the main medium of their transmission, naturalization and spread. The only more harmful cause of the destruction of biodiversity apart from these processes is the direct destruction of the habitat, which speaks of the seriousness of this situation. Research shows that climate changes of some kind will make them even more harmful, so it is very important to monitor them and, if possible, prevent further penetration. Previous studies in larger cities show a high prevalence of invasive species. This work documented 16 invasive plant species in four selected locations of anthropogenic and semi-natural habitats. The results showed that on the total area of all four locations, there are 11.7 invasive plant species per km2, which is significantly more invasive species compared to cities like Sisak, Zadar, Šibenik and Split. With a representation of 50%, the Asteraceae family has the most representatives of invasive flora, while more than half of the species are of American origin, which is in accordance with the data for the entire invasive flora of Croatia. Among life forms, hemicryptophytes and therophytes dominate, while phanerophytes and geophytes are the least represented. The species Ambrosia artemisiifolia L. and Solidago gigantea Aiton were inventoried at all four locations. The species with the largest populations are Ambrosia artemisiifolia L., Artemisia verlotiorum Lamotte, Conyza canadensis (L.) Cronquist, Erigeron annuus (L.) Pers. ssp. strigosus (Mühlenb. ex Willd.) Wagenitz, Parthenocissus quinquefolia (L.) Planchon and Solidago gigantea Aiton. By finding the species: Ailanthus altissima (Mill.) Swingle, Amaranthus retroflexus L., Bidens frondosa L. and Reynoutria japonica Houtt. only in urban areas of the city was it proven that the floristic composition differs in urban and suburban areas of the city, that is, between anthropogenic and semi-natural habitats of the city of Zagreb. |
