Pages
-
-
Biogeni amini u siru
-
Dora Herljević Cilj ovog rada je opisati mehanizam nastajanja biogenih amina tijekom zrenja sira, čimbenike koji utječu na razinu njihove akumulacije u siru, prirodne mehanizme detoksifikacije u ljudskom organizmu te mjere za kontrolu njihovog nastajanja u proizvodnji i tijekom zrenja sira. Biogeni amini nastaju tijekom zrenja sira dekarboksilacijom slobodnih aminokiselina uslijed mikrobne aktivnosti. Imaju biološki aktivno djelovanje jer su prekursori u sintezi hormona, proteina i nukleinskih kiselina...
-
-
Biokemijska raznolikost prirodnih populacija dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium)
-
Anja Osredečki Dalmatinski buhač (Tanacetum cinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.) je endemična biljna vrsta istočne obale Jadranskog mora. Ističe se zbog sadržaja prirodnog insekticida piretrina. Kemijska raznolikost prirodnih populacija dalmatinskog buhača slabo je istražena, a nužan je preduvjet za razvoj budućih oplemenjivačkih programa i ponovno uvođenje dalmatinskog buhača u poljoprivrednu proizvodnju. Cilj ovog rada bio je utvrditi sastav i sadržaj piretrina pet prirodnih populacija...
-
-
Biokemijske promjene tijekom zrenja sireva u životinjskoj koži
-
Tihana Lojbl Sirevi koji zriju u životinjskoj koži proizvode se u nekoliko zemalja svijeta i pripadaju tradicionalnim vrstama sireva. Tehnologija proizvodnje nije standardizirana, a i razlikuje se ovisno o državi proizvodnje i vrsti mlijeka koja se koristi za sirenje. Sirevi koji zriju u životinjskoj koži proizvode se na području Hrvatske (sir iz mišine), Bosne i Hercegovine, Crne Gore (sir iz mijeha), Turske (tulum), Alžira (bouhezza) i Libanona (darfiyeh). Zajednička posebnost ovih vrsta...
-
-
Biologija šimširovog moljca (Cydalima perspectalis, Walker) u Republici Hrvatskoj
-
Matea Šuliček Porijeklom iz Azije, Cydalima perspectalis Walker, šimširov moljac, proširio se čitavim svijetom u kratkom vremenskom razdoblju zbog dobrih adaptacijskih sposobnosti. U Europi je prvi puta zabilježen 2007. u Njemačkoj i Nizozemskoj gdje je unesen na zaraženim sadnicama biljaka šimšira (Buxus sp.). U Hrvatskoj je prvi puta utvrđen u Istri, 2012.. Štete biljkama šimšira nanose gusjenice svih razvojnih stadija. Intenzivno se hrane grizenjem i žvakanjem svih biljnih dijelova...
-
-
Biologija, ekologija i mogućnosti uzgoja gofa (Seriola dumerili Risso, 1810)
-
Josipa Arapović Cilj rada je obraditi rezultate istraživanja osnovnih bioloških i ekoloških karakteristika gofa, (Seriola dumerili Risso, 1810) te mogućnost njegova uzgoja.
Gof je pelagična i migratorna vrsta ribe koja je rasprostranjena u svim toplijim morima svijeta te oceanima. Sistematska klasifikacija ju svrstava u red grgečki i porodicu bitnica.
Gof je i ustrajan plivač te se zadržava u plovama, iako su u Jadranu često viđeni i samci. Plove gofa se mogu uočiti uz obalu kada temperatura...
-
-
Biologija, ekologija i morfometrijska obilježja ektoparazita Pennella sp. (Copepoda)
-
Roko Knez Cilj rada je opisati biologiju i ekologiju ektoparazita roda Pennella, razreda veslonošaca
(Copepoda) te odrediti morfološke značajke jedinke Pennella sp. Uzorkovana jedinka je
parazitirala na iglunu (Xiphias gladius) koji je ulovljen sportskim ribolovom (big game fishing)
na pučinskom dijelu Dugog otoka. Jedinka Pennella sp se sastojala od vrata, trupa i abdomena
koji su bili odvojeni od cefalotoraksa i drugog (kraćeg) dijela vrata te prihvaćeni za meso
domadara. Jedinka je u...
-
-
Biologija, simptomatologija i mjere suzbijanja bakterioznog odumiranja trešnje na području Umaga
-
Marika Turčinov U posljednjih nekoliko proizvodnih sezona učestale su dojave o pojavi smolotečine i sušenju izbojaka, grana i čitavih stabala trešnje, a sumnja se na bakterijsko odumiranje grana koštičavih voćaka. Poznati uzročnici ove bolesti su bakterijske vrste Pseudomonas syringae pv. syringae i Pseudomonas syringae pv. morsprunorum. Bakterija Pseudomonas syringae pv. morsprunorum u zimskom razdoblju izaziva rak rane, dok se u proljeće razvijaju pjege na listovima. Kod zaraze bakterijom...
-
-
Biološke, morfološke i ekološke značajke osjaka (Cirsium arvense) (L.) Scop
-
Ivan Bojanić Poljski osjak, vrsta (Cirsium arvense [L.] Scop.) je višegodišnji korov koji nanosi velike štete jer se s poljoprivrednom kulturom natječe za iste ograničene izvore: hraniva, vodu, svjetlo i prostor. Obilježja korovne vrste određuju njezine kompetitivne sposobnosti i interakciju između kulture i korova. Kompeticijski će nadjačati ona vrsta čija su biološka i ekološka obilježja bolje prilagođena pedoklimatskim uvjetima uzgoja. Korovna vrsta Cirsium arvense često nadvladava...
-
-
Biološki parametri klijanja korovne vrste Setaria glauca L.
-
Ema Brijačak Temperatura i vlaga dva su najvažnija parametra koja utječu na klijanje korovne vrste sivog muhara (Setaria glauca). Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi biološki minimum (Tb) i biološki vodni potencijal (Ψb), potrebni za klijanje sivog muhara. Za potrebe ovog istraživanja sjeme vrste Setaria glauca prikupljeno je na lokaciji Šašinovečki Lug u jesen 2017. Početkom ožujka 2018. godine postavljen je pokus utvrđivanja klijavosti sivog muhara u DAFNAE laboratoriju Sveučilišta u...
-
-
Biološki vodni potencijal korovne vrste Chenopodium album L.
-
Dora Šincek Vlaga u tlu jedan je od glavnih vanjskih čimbenika koji utječe na nicanje korovne vrste Chenopodium album (loboda). Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi biološki vodni potencijal (Ψb), odnosno minimalnu količinu vlage u tlu koja je potrebna za klijanje lobode. Za potrebe istraživanja sjeme lobode sakupljeno je 2016. na pokušalištu Šašinovec. U svrhu simulacije vodnog stresa u tlu korišteno je sedam različitih koncentracija otopina polietilenglikola (PEG): -0,05, -0,10, -0,25,...
-
-
Biološko suzbijanje štetnika u zaštićenim prostorima Republike Hrvatske
-
Ivana Uglješić Biološko suzbijanje štetnika primjenjivo je u svim sustavima uzgoja, no najbolji učinci utvrđeni su u zaštićenim prostorima. Razlozi uvođenja bioinsekticida u zaštićene prostore su rezistentnost štetnika na kemijske pripravke, nepostojanje karence, povoljna ekotoksikološka svojstva te mogućnost kontroliranja uvjeta proizvodnje. Za biološko suzbijanje štetnika koriste se mikrobiološki i makrobiološki bioinsekticidi, naturaliti te botanički insekticidi. Razlozi slabije uporabe...
-
-
Biomasa uklonjenih nasada vinove loze kao izvor energije
-
Vinko Mihalina U vinogradima se rezidba u zrelo obavlja jednom godišnje s ciljem zadržavanja željenog
uzgojnog oblika. Uz rezidbu, nakon značajnijeg obolijevanja ili kraja životnog ciklusa
vinove loze provodi se uklanjanje trsova. Oba agrotehnička zahvata rezultiraju pojavom
velike količine biomase koju je moguće zbrinuti kroz proizvodnju energije. Dosadašnja
istraživanja biomase vinove loze, kao energenta, uglavnom su bazirana na potencijalu
rezidbenih ostataka. Rezultati istraživanja...
Pages
